GDi grupa, prije poznata kao Gisdata, najveći je hrvatski izvoznik softvera. Lani je izvezla softvera za više od sedam milijuna eura, a ukupan joj je prihod iznosio 10 milijuna eura. Grupa zapošljava 150 IT stručnjaka, od čega polovica radi u tvrtkama kćerima u inozemstvu. Boran Lončarić, predsjednik Uprave GDi grupe s ponosom ističe da su uspjeli ne samo u širenju već i u tome što su ostali, tijekom 24 godine poslovanja, privatna kompanija u obiteljskom naslijeđu. Sličnu poslovnu tradiciju, pojašnjava, može se u Europi naći u pravilu u Skadinaviji i Njemačkoj.

1 Kako ste zadovoljni prošlom godinom po pitanju investicija u IT u Hrvatskoj?
U GDi smo trendovima ICT tržišta u Hrvatskoj prilično nezadovoljni. Umjesto da povećaju ulaganja u IT radi učinkovitosti i konkurentnosti, investitori su, uz izuzetak par svijetlih primjera, ulaganja bitno smanjili. To se dogodilo u svim segmentima, kako u javnoj upravi na svim razinama, tako i u telekom industriji, energetici i svim drugim industrijama. Takav je trend razočaravajući i ne ide u prilog razvoju hrvatske softverske industrije. Zato se nadam obnavljanju investicija. Unutar Hrvatske svakako ohrabruju i razni što postojeći, a što najavljeni poticaji kroz BICRO, ministarstva poduzetništva i gospodarstva te EU programe, koji su bitni da se preokrene trend zastoja. Iskreno se nadam da će ulazak Hrvatske u EU pokrenuti i domaće tvrtke da ponovno investiraju u softver, produktivnost i inovacije.

2 Gdje vidite prostor za rast?
Najveći rast vidimo u segmentu GDi ENSEMBLE softvera i GDi CONVIVO usluga u oblaku za pružanje usluga s dodanom vrijednošću i M2M usluga. To možemo globalno izvoziti. Potom, vidimo značajan potencijal na području izvoza tehničkih informacijskih sustava GDi VIZION za telekom mreže, te specifičnih rješenja za energetski i naftni sektor, te upravljanje prirodnim resursima i zaštitom okoliša na području Europe, Bliskog istoka i Afrike. Nažalost, jadranska regija još nije krenula uzlaznom putanjom, što najranije očekujemo iduće godine.

3 Gdje su tu prilike za domaće IT tvrtke u transformaciji gospodarstva prema izvozu?
U međusobnoj komunikaciji i podršci. Kada jedna domaća IT tvrtka proda neki proizvod ili ostvari partnerstvo za određenom tržištu, tada ima priliku pomoći i drugim tvrtkama iz regije kroz promociju ili povezivanja oko prodaje drugih softverskih proizvoda i cloud servisa iz Hrvatske i regije na tom tržištu.Prilike su i mreže tvrtki, kao što je to recimo CISex (Croatian Independent Software Exporters) ili HIZ – Hrvatski izvoznici, u koje obje GDi sudjeluje, a najbolji su način pomoći jedni drugima da više izvozimo. Umrežavanje, odnosno networking, dakle međusobne reference i cijeli način razmišljanja koji počiva na "međunarodnosti" i izvozu specijaliziranih tehničkih proizvoda, su ono na čemu treba raditi u Hrvatskoj.Upravo zato svugdje ponosno govorim o rješenjima hrvatske tvrtke SPAN, koja su implementirana od Chicaga do Tokija, Končar transformatorima koje se koristi od Europe do Južnoafričke Republike i Malezije, o Dokingovim robotima koje koriste i američka vojska i južnoafrički rudnici, o fascinantnom Rimac električnom automobilu, Farmeron cloud servisima, ili o Salespod specijaliziranim aplikacijama. Pomoć institucija kao što su BICRO, ministarstva poduzetništva, gospodarstva i vanjskih poslova su dobrodošla.

4 Kako se GDi nosi sa novim modelima upravljanja inovacijama?
Tvrtke i kapital danas idu za žarištima inovacija i mjestima i okolinama gdje inovativni ljudi rade ili vole raditi. Inovacije ne dolaze uvijek i jedino iz Silicijske doline ili Cambridgea ili Londona. Zato GDi grupa ima mali razvojni centar u Pečuhu u Mađarskoj, jer je tamo izvrsno sveučilište, a ljudi vrlo ponosni i predani razvoju. U Hrvatskoj GDi odlično surađuje sa Sveučilišnim tehnološkim parkom u Rijeci "Step RI", gdje imamo jednu razvojnu grupu. Povrh toga, dio razvoja sada počinjemo raditi i u Kijevu u Ukrajini. Nadalje, dio razvoja za Bliski istok radimo u Puli i u Skopju. Razvoj za telekom operatere dešava se ne samo u Zagrebu i Rijeci, već i u Prezidu u Gorskom kotaru, te Daruvaru. Naprosto ljudi i timovi koje trebamo tamo vole živjeti i raditi. Dio razvoja aplikacija za lokalnu upravu, pored Zagreba, Beograda i Rijeke, radimo i u Inđiji u Vojvodini. Suština je da idete tamo gdje postoje inovativni ljudi, i gdje okolina podržava razvoj.

5 Što može postići hrvatski IT do 2020.?
Samo GDi radi sedam  milijuna eura u izvozu, a potencijala ima za više od 100 milijuna eura do 2020. godine kroz izvoz vlastitog softvera i drugog vlastitog intelektualnog kapitala. Hrvatskoj treba temeljiti industrijski plan. Izlaz nije u multinacionalkama koje bi ovdje radile outsourceing programera već u domaćem istraživanju i razvoju, stvaranju vlastitog intelektualnog kapitala, vlastitog softvera, menadžmenta tog kapitala i prodavača i marketinga koji bi to podržao, a na čemu radi CISex.