Prema rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji koje je objavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost, Hrvatska se po ICT konkurentnosti nalazi na 45. poziciji između 142 zemlje.

Radi se o relativno dobroj poziciji, a važno je istaknuti i još neke ohrabrujuće činjenice: ovo je povijesno najbolji rang Hrvatske od 2006., iza nas su ostale i neke od zemalja članica Europske unije (Italija 48., Poljska 49. mjesto).  Unatoč ovakvim rezultatima, ostaje puno prostora za unaprijeđenje i razvoj informacijsko-telekomunikacijske tehnologije. Poslovni dnevnik je na svojoj internetskoj stranici poslovni.hr proveo anketu među posjetiteljima kako bi provjerio njihove stavove o ICT industriji općenito, razvoju ovog sektora u budućnosti, ali i osobnoj spremnosti za usavršavanje u tom području. U anketi je sudjelovalo 298 ispitanika.Razmišljanja naših ispitanika sukladna su podatku o malom broju infomatičkih stručnjaka. Iako ukupno 68,8% anketiranih smatra da će se broj novih radnih mjesta u ICT sektoru do 2020. povećati, gotovo polovina njih drži da Hrvatska neće imati dovoljno stručnjaka za popuniti nova radna mjesta (33,9%), a 31,2% je skeptično prema otvaranju novih radnih mjesta u ICT industriji, i to prvenstveno zbog nedovoljnih ulaganja u taj sektor. Bez obzira na to hoće li razvoj ICT-a dovesti do porasta zapošljavanja, sudionici ankete drže da će on najviše doprinijeti napretku financijske industrije (52,3%), trgovine (46%), te turizma, zdravstva, znanosti i televizije (oko 35% odgovora).

 Na pitanje o tome je li moguće da se u Hrvatskoj stvore novi Google, Skype ili Facebook, 29,2% anketiranih odgovara potvrdno, dok 25,8% tu mogućnost smatra vjerojatnom, ali samo uz bolju podršku države. Podjednak je i postotak onih koji Hrvatsku smatraju jednostavno premalom za takvo nešto (28,2%), dok 16,8% ispitanika drži da nas u razvoju pobjedničkih ICT rješenja sprječava to što nismo dovoljno kreativni. Iako četiri od deset ispitanika ne vjeruje u mogućnost kreiranja uspješne aplikacije u Hrvatskoj, dobar dio je naveo IT proizvod po kojem je Hrvatska prepoznata u svijetu. Uvjerljivo najčeće spominjan prepoznatljivi hrvatski proizvod je Farmeron, aplikacija koju već koriste i velike svjetske farme. Uz Farmeron, najčešće spominjane hrvatske aplikacije s globalnim potencijalom su: SMS parking, Shoutem, Salespod, Doodle Jump, Serious Sam. Iako su na svim dosadašnjim pitanjima ispitanici umjereno optimistični vezano uz razvoj i budućnost ICT-a u Hrvatskoj, većina, točnije 73,5% izjavljuje da bi svakako prošli obuku za ICT poslove, što ukazuje na to da je potencijal ove industrije ipak prepoznat.

Oko 11,7% anketiranih na edukaciju bi pristalo ako bi im bila plaćena, 9,4% ako bi imali vremena, a samo 5,4% takva edukacija ne zanima. Za kraj ankete ostavili smo futurističku temu na tragu istraživanja kojeg od 2006. radi IBM. Radi se o prezentiranju pet inovacija i pitanju koje će promijeniti naš život. IBM-ovi stručnjaci su se ove godine bavili inovacijama iz područja računalnog procesiranja osjetilnih informacija (vidnih informacija, zvuka, mirisa, dodira i okusa) koje će se pojaviti u sljedećih pet godina. Pitali smo sudionike našeg istraživanja za koje od njih smatraju da će biti dostupne u bliskoj budućnosti. Najviše glasova dobili su koncept računala koje će "vidjeti" informacije na fotografijama koje su nevidljive ljudskom oku i tumačiti ih (58,1% glasova), zatim koncept računala koje će "slušati" i tumačiti zvukove u našoj okolini (55,4% glasova) i računalni "dodir" proizvoda (53%). Nešto manje glasova dobila je ideja o računalnoj analizi mirisa (26,2%), a najmanje računalni sustav koji može osjetiti okus hrane (9,1%).