Kandidat za novog slovenskog ministra financija Uroš Čufer izjavio je u utorak da je vlada u odlasku Janeza Janše prevelik naglasak stavljala na svoj koncept "slabe banke" namijenjen sanaciji banaka te je ocijenio da taj model treba doraditi, a kao glavni problem slovenskog gospodarstva naveo preveliku zaduženost poduzeća.

Slovenske banke same po sebi nisu prezadužene nego su njihov problem loši krediti i nedostatak kapitala, dok su slovenska poduzeća "bitno prezadužena" i s kreditnim opeterećenjem po kojemu je Slovenija u vrhu Europske unije, rekao je Čufer prilikom predstavljanja pred članovima odbora za monetarnu politiku slovenskog parlamenta. Zato, po Čuferovim riječima, proces sanacije banaka, kako bi one obnovile svoju kreditnu aktivnost, treba provesti usporedno s programom restrukturiranja i pomoći prezaduženim poduzećima koja imaju potencijal, a u sadašnjim uvjetima nemaju mogućnosti za razvoj i nošenja s konkurencijom. Dodao je da postoji analiza slovenske središnje banke i udruge poslovnih banaka da tih prezaduženih poduzeća, koja bi se odgovarajućim programom mogla spasiti, ima oko 130.

"Nije dovoljno spasiti bankarski sektor, nego je potrebno cjelovito rješenje i za prezadužena poduzeća, u suprotnom neće biti društvenog razvoja i gospodarskog rasta", rekao je Čufer, dodavši da je teško zamisliti da banke u nekom sustavu mogu biti zdrave, ako je loš poslovni okoliš u kojemu djeluju. Čufer je rekao da u sadašnjem trenutku ne može procijeniti koliko bi stajao program pomoći takvim poduzećima te da bi stvari trebale biti usklađene i s Europskom komisijom budući da je Slovenija potpisnica Maastrichtskog sporazuma po kojemu načelno pomoć države poduzećima nije dopuštena osim u posebnim prilikama, naglasivši da to treba provesti što prije jer su kamatne stope u eurozoni sada na najnižoj razini, a s vremenom će početi rasti.

Po mišljenju budućeg novog ministra financija, Slovenija bi trebala ostati relativno nisko zadužena država te bi iznos koji država bude dala za restrukturiranje i osposobljavanje sada prezaduženih poduzeća u proračun trebalo vratiti privatizacijom nekih tvrtki u državnom vlasništvu. U Sloveniji, za razliku od nekih drugih država EU koje su dospjele u teškoće, dug stanovništva nije velik, ali bi se to moglo pogoršati s nastavkom krize, a relativno niska je i zaduženost javnog sektora koja iznosi 45 posto BDP-a, rekao je Čufer.

Što se tiče koncepta "slabe banke" s kojim je započela vlada Janeza Jnaše, ali još nije operacionaliziran, Čufer je rekao da ga treba doraditi jer ona sam po sebi ne jamči da će doći do čišćenja bilanci u bankama od loših kredita i ponovnog pokretanja gospodarstva, te da smatra kako bi prevelik fokus na taj koncept sanacije banaka doveo do toga da ne bi bilo dovoljno sredstava za pomoć poduzećima koja trebaju restrukturiranje.

Bude li potvrđena nova vlada s njim kao ministrom financija, Čufer je rekao da će njegova glavna zadaća uz ponovno pokretanje gospodarstva, razduživanje poduzeća i sanaciju banaka biti konsolidacija javnih financija. No, upozorio je da je upitno hoće li Slovenija ispuniti zadane ciljeve smanjivanja proračunskog deficita na 3 posto BDP-a u sljedećoj godini. S druge strane, ocijenio je da bi Europska komisija mogla revidirati zadani cilj, odnosno prolongirati vrijeme za njegovo postizanje.