U Rijeci je potkraj prošlog tjedna održana osnivačka skupština Udruge poduzetnika Adriatic, nastale na inicijativu dvanaest tvrtki s riječkog područja koje lobiraju za gradnju LNG terminala na Krku s namjerom da se time otvori i pristup tom bogatom tržištu koje se intenzivno razvija godišnjim stopama rasta od 20 posto.

Tajnik Udruge Zlatan Bakalović iz tvrtke Industroplan objašnjava kako se riječke tvrtke iz svih područja izuzev farmaceutske proizvodnje, među kojima su Bimont, Vargon, Koksar i Eurometali, već pola godine okupljaju vođene idejom o organiziranju radi zajedničkog prodora na tzv. treća tržišta, a gdje se među ostalima poseban potencijal otvara upravo u Kataru. "Hrvatska je već propustila dvije prilike uspostaviti suradnju s Katarom, dolazili smo nepripremljeni na susrete, nismo znali što želimo, a potom smo nakon razgovora o LNG terminalu projekt za koji je Katar zainteresiran gurnuli u ladicu. No, prema našim informacijama iz Katara, oni su još otvoreni za suradnju, a skori posjet katarske delegacije Rijeci u povodu otvaranja Islamskog centra zadnja je prilika koju Hrvatska mora iskoristiti", upozorava Bakalović. Objašnjava kako moramo postati svjesni toga da je u doba gospodarke krize sve teže probijati se na ionako teško dostupnim tržištima Zapada, dok se u zemljama nekadašnjih članica bloka nesvrstanih, od kojih posljednja dva desetljeća Hrvatska uporno zaobilazi, nudi velik prostor za naše gospodarstvo.

Nužno je, naglašava, shvatiti njihovu kulturu i način komuniciranja, a suradnju na LNG terminalu sugerira da shvatimo kao prijemni ispit. Prođemo li na njemu, ovaj Riječanin ističe kako se hrvatskim tvrtkama otvaraju vrata za niz projekata koje ta zemlja planira graditi u idućih deset godina, od 700 kilometara metroa, 1000 kilometara cesta, 350 hotela, 25 škola, te desetak stadiona koje ta zemlja gradi kao domaćin svjetskih prvenstava u nogometu i rukometu. Interesa Katar ima i za ulaganje u Hrvatsku, pa osim stotine milijuna eura vrijednog LNG-a, Bakalović nabraja kako u Hrvatskoj Katar ima interesa i za suradnju u gradnji brodova, što bi preporodilo naša brodogradilišta u krizi, pa čak i za gradnju plinske elektrane pored LNG terminala, ulaganja od pola milijarde eura. Kapitala, dodaje, Kataru ne manjka, budući da je njegov BDP po stanovniku 104.000 dolara, deseterostruko veći od hrvatskoga. Za razliku od Hrvatske, Srbija je prepoznala prilike na tom tržištu i od svih zemalja u okruženju privukla je najviše ulaganja iz Katara. Po svemu sudeći, ovaj put katarski emir neće doći u Rijeku, no svečanosti će nazočiti najviše izaslanstvo Katara. Budući da je događaj planiran za 4. svibnja, i da će na njemu također biti najviši hrvatski dužnosnici, riječki poduzetnici drže da ima dovoljno vremena da se hrvatska strana pripremi za razgovore o suradnji s tom arapskom zemljom.

Na žalost, u proteklih pola godine sa svojom su inicijativom pokušali upoznati nadležne u Vladi,(obratili su se Ministarstvu gospodarstva), ali bez uspjeha. Budući da je u međuvremenu došlo i do promjene ministra, nadaju se skorom prijemu, a ujedno pozivaju poduzetnike iz drugih dijelova Hrvatske zainteresirane za suradnju u organizaciji izlaska na tržište Katara i drugih "nesvrstanih" zemalja, da se priključe njihovoj udruzi. Iz Ministarstva gospodarstva poručuju da podupiru inicijative poput ove, te da će, ako Udruga poduzetnika Adriatic to zatraži, biti primljeni. Naglašavaju da su Vlada i Ministarstvo upoznati s potencijalom LNG-a i mogućnosti i potencijalom katarskog tržišta za hrvatsko gospodarstvo, a dodaju i da su u izradi studije potrebne za realizaciju projekta LNG-a, te bi konačna odluka mogla biti donesena uskoro. Ministarstvo gospodarstva, zaključuju, aktivno radi na realizaciji tog projekta s Katarom.