Ministar Slavko Linić izgubio je u utakmici protiv industrije osiguranja oko novog Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (ZOOP) koja traje od lipnja 2012.

Sportskim žargonom rečeno osiguratelji su ministru zabili gol s centra. Na webu Ministarstva objavljen je četvrti nacrt tog zakona u kojemu više nema medicinskih i tablica odšteta koje su izazvale najviše prosvjedovanja, jer su matematički određivale odštetu stradalnicima u prometnim nezgodama ne priznavajući specifičnost osobnih patnji. Intencija je bila da svatko može izračunati odštetu umnoškom podataka iz tablica. Po tom modelu isti iznos za izgubljeni prst dobili bi pastir i neurokirurg. Odustalo se i od cijepanja Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), te ostalih dvojbenih rješenja koja su lani uzbunila većinu osiguratelja i brojne udruge. Posebno je žestoko reagirala pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Javna rasprava o Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu u traje do 20. ožujka.  Lani u lipnju na Linićevu stolu bila su dva prijedloga novog zakona.

Jedan je ponudila industrija osiguranja usuglašavajući postojeći zakon sa direktivama EU. Uvećali su najniže osigurane svote za posljedice smrti i invalidnosti koje su danas u rasponu od 3,5 do 8 milijuna kuna na 5,6 milijuna eura te za oštećene stvari sa 1,5-4,0 milijuna kuna na 1,12 milijuna eura. Ugradili su i da odštetu ne mogu dobiti vozači nastradali zbog obijesne ili vožnje u alkoholiziranom stanju, ni suputnici koji sjednu s takvim vozačem, odnosno u neosigurano vozilo. Drugi prijedlog, kojemu je Linić dao prednost, bio je Instituta za osiguranje iza kojega navodno stoji vlasnik koncerna Agram Dubravko Grgić. Sadržavao je radikalna rješenja medicinskih i tablica odšteta uz vrijednost boda od 10 kuna.

Krovnu udrugu (HUO) aktivnu više od 20 godina i čiji rad osiguratelji financiraju postotkom iz premije Institut je razdvojio na Ured zelene karte i Garancijski fond što bi  udvostručilo kadrove na teret društava. Na prijedlog zakona kojeg je podržao Linić obrušili su se mnogi pa su ministrovi suradnici u listopadu ponudili novu verziju, ugradivši nešto iz oba prijedloga i dižući vrijednost boda na 13 kuna. U prosincu je takav zakonski prijedlog poslan u Bruxelles, no ostaje nepoznato kako su ga ocijenili. Činjenica da traje četvrta runda rasprave i da je najnoviji nacrt zakona gotovo preslika prijedloga kakvog je lani ponudila većina osiguratelja, svjedoči da je struka odnijela pobjedu.

Na upit što je presudilo izbacivanju tablica i odustajanju od cijepanja HUO-a u Ministarstvu financija pojašnjavaju da "Ministarstvo pravosuđa i Ured za zakonodavstvo nisu dali podršku potpuno novom uređenju sustava obveznih osiguranja u prometu te se pribjeglo samo izmjenama koje se odnose na usklađivanje s EU, uz nekoliko izmjena temeljem uočenih problema u praksi." Neslužbeno doznajemo kako je odlučeno da se zbog pristupanja EU korigiraju najnužniji detalji, no da u Linićevu kabinetu ne odustaju od ideje da se tržište osiguranja "uredi kvalitetnije".

Predsjednik povjerenstva koje je radilo nacrt zakona zastupajući većinu osiguratelja Marijan Ćurković smatra da "bitka za novi zakon nije gotova i moguća su iznenađenja." Uspjeli su, kaže, upozoriti da će Linićev prijedlog zakona, prođe li u Saboru, izazvati brojne probleme pa se predlagači spornih rješenja ne usuđuju preskočiti tu zapreku. S obzirom da je u hitnoj proceduri i Zakon o osiguranju, Ćurković sumnja da bi se sporna rješenja izbrisana iz ovog zakona mogla naći u tom zakonu.