Njemačka ostaje sve usamljenija u svojoj politici izlaska iz krize kroz rigorozne uštede.

Posljednji udarac tom pristupu došao je neočekivano u petak i Nizozemske, koja je i sama donedavno zagovarala stezanje remena.Do buđenja je došlo nakon što je nizozemska vlada uvidjela kako bi joj daljnje ustrajanje na strogim mjerama štednje mogle ugroziti gospodarstvo. Indikativan je i tajming te poruke, odnosno tjedan nakon talijanskih parlamentarnih izbora koji su nedvosmisleno pokazali da politika štednje ne samo da ne daje rezultate, već produbljuje problem, već i to da se s takvim pristup baš i ne može očekivati zavidan izborni rezultat. Nizozemska vlada je poručila kako će proračunski deficit Nizozemske vjerojatno ove, a i idućih godina probiti limit od 3% BDP-a koji je postavila EU. Posljedica je to smanjenih poreznih prihoda i većih socijalnih izdataka, koje su pak posljedica slabljenja gospodarstva."Prolazimo kroz teška vremena. Vlada mora pronaći dodatne mjere. Ne smijemo samo gledati cijenu ušteda, već moramo pomoći gospodarstvu da počne stvarati radna mjesta", rakao je u televizijskom intervjuu nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem.

Ta pak izjava poprima sasvim drukčiji kontekst uzme li se u obzir da je Dijsselbloem i predsjednik Eurogrupe.Nizozemska je inače jedna od fiskalno robusnijih država eurozone i smatra je se jednom od ključnih članica u tom klubu, uz Njemačku, Austriju i Finsku, te ima mnogo bezazlenije fiskalne probleme u odnosu na države juga Europe. Tako bi prema podacima Nizozemskog ureda za ekonomske analize proračunski deficit ove godine trebao dosegnuti 3,3 posto BDP-a, dok bi dogodine porastao na 3,4 posto. Riječ je zapravo o samo dvije odnosno tri milijarde eura.Međutim alarm se upalio nakon prognozi kako će ove godine Nizozemska biti jedna od članica eurozone s najlošijim gospodarskim rezultatima, potaknutim padom cijena nekretnina i raspoloženjem potrošača koje naginje prema depresiji. Zato su vladini ekonomisti procijenili kako bi daljnji rezovi i povećanja poreza mogli gospodarstvo strmoglaviti u provaliju, u koje su zbog donedavnog inzistiranja na takvom pristupu, između ostaloga i Nizozemske, našle ekonomije Grčke, Italije, Španjolske  i Portugala.

Kako bi Nizozemska ipak izbjegla sankcije EU-a zbog probijanja dozvoljene proračunske granice Dijsselbloem je najavio kako će pripremiti nove, ali mnogo blaže mjere štednje.Prema pisanju The Wall Street Journal, u vladi računaju na to kako ipak ima jednakijih među jednakima pa bi EU mogla zauzeti fleksibilniji pristup zbog koraka koje je Nizozemska poduzela u sanaciji strukturalnog deficita. No još nema jasnih signala da je Europska komisija voljna dati Nizozemskoj više vremena da dovede u red svoje javne financije. Nizozemcima donekle ide na ruku što je sličan zahtjev Europskoj komisiji uputila Francuska, pravdajući se time da su mjere štednje produbile recesiju.