Nakon dvije godine borbe za uspjeh na tržištu, projekt Tesla banke je na prekretnici.

Zbog manjka kapitala za poslovanje, ali i nevoljkosti postojećih vlasnika da dalje ulažu, banka je u intenzivnoj potrazi za strateškim investitorom. Ne pronađe li rješenje u iduća tri mjeseca, projekt Tesla banke mogao bi se ugasiti do kraja godine i dodatno zahladiti odnose Zagreb – Beograd, doznaje Poslovni dnevnik. "Situacija nam se nije bitno izmijenila u proteklih godinu dana. Nismo uspjeli provesti planiranu dokapitalizaciju i podignuti kapital za 70 milijuna kuna. Zato tražimo strateškoga partnera za dokapitalizaciju", potvrdio nam je čelnik banke Zvonko Agičić. Kontakti s potencijalnim ulagačima traju godinu dana, a razgovara se primarno s domaćim ulagačima. "Nije problem prodati. No, zasad nismo našli zadovoljavajuću formu", kaže Agičić. Među potencijalnim partnerima nema fondova rizičnog kapitala, koji su zasad jedini otvoreno zainteresirani za male banke. Tesla banka u obje je godine poslovanja zabilježila gubitak: u 2011. minus je bio 8,4 milijuna kuna, a lani je smanjen na 5,9 milijuna. Ionako najmanja na tržištu, aktiva banke smanjena je za petinu, na 27,3 milijuna kuna.

Ne nađe li se kupac koji bi joj omogućio najmanje 100 milijuna kuna kapitala, čime bi dobila potencijal za kreditiranje, Tesla banka bit će na aparatima. "Možemo poslovati likvidno do kraja godine, no pitanje je ima li to smisla ne uspijemo li prikupiti kapital najkasnije do ljeta", ističe Agičić.Projekt Tesla banke otpočetka prate kontroverze. Kako je zamisao potekla od zastupnika srpske nacionalne manjine Milorada Pupovca i Srpskog nacionalnog vijeća, banka je od prvog dana etiketirana kao "srpska banka". Stručnjaci su upozoravali da etnička banka ne može uspjeti ako ne posluje tržišno. Zahvaljujući političkim vezama Tesla banka osigurala je inicijalni kapital od Fonda za razvoj AP Vojvodine, a potom i od Fonda za razvoj Republike Srbije. Ulaganje u nju tada su kao strateški potez ocijenili koncern Agrokor, županjska Sladorana, Končar i Đuro Đaković. Izuzev Končara i Đure Đakovića, te se tvrtke oslanjanju na srpsko tržište i logika njegovanja dobrosusjedskih odnosa je jasna. Samo Agrokor u Srbiji je dosad investirao oko 614 milijuna eura i ondje godišnje ostvaruje 800 milijuna eura prihoda, dok Sladorana otamo nabavlja dio repe za proizvodnju šećera. U dokapitalizaciji banke potkraj 2011. Agorokorova Zvijezda postala je treći dioničar sa 10,7 posto, četvrti je Končar sa 9,4 posto, dok Đuro Đaković i Sladorana imaju 5,4 posto, odnosno 5,39 posto dionica.

No, sadašnji dioničari više nisu zainteresirani za povećavanje svojih vlasničkih udjela. Iz koncerna Agrokor poručili su da bankarstvo nije njihov core business. "Zasad nismo razmišljali o povećanju vlasničkog udjela, ali smo spremni dati podršku banci kroz redovne aktivnosti", kažu u Agrokoru. Idejni začetnik banke Milorad Pupovac kratko nam je rekao da "banka nije na prodaju" te da je uvjeren da će se uspjeti osigurati potreban kapital. Kolika je mogućnost da Tesla banka uspješno okonča potragu za strateškim ulagačem, teško je procijeniti. Konzultant Željko Perć ističe da je interes za preuzimanjem malih banaka u Hrvatskoj bio na vrhuncu 2006. i 2007. "S početkom krize došlo je do naglog hlađenja investitora, pa je danas jako teško reći da interes uopće postoji", kaže Perić. Smatra da 20-ak malih banaka s aktivom manjom od jedan posto teško mogu biti atraktivna meta za preuzimanje, pogotovo ako su banke općeg tipa, što su se uglavnom svi dosad trudili biti. "Uvijek postoji mogućnost i nada za male banke da se, iz vrlo specifičnih razloga, pojavi opet neki investitor izvan EU koji bi želio imati banku unutar Unije", zaključuje Perić.