Građevinski radovi na izgradnji najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj, Biocentra na Borongaju, započeli su krajem prošle godine.

Prvi stanari, inovacijske tvrtke koje će raditi na razvoju proizvoda s područja bioznanosti i znanosti o životu, očekuju se već krajem 2014., najavljuju Gordan Leskovar, voditelj projekta Biocentra, te Ivo Friganović, njegov idejni kreator, ujedno i koordinator inovacijskih programa u BICRO-u. Važnost Biocentra Friganović dočarava kroz tehnološke revolucije kroz koje je naša civilizacija prošla. Šesta tehnološka revolucija, u kojoj se trenutačno nalazimo, objašnjava Friganović, kombinacija je IT-a, biotehnologije i nanotehnologije. Kako je IT u zreloj fazi razvoja, biotehnologija na početku razvoja, a nano tek stiže, ne treba dvojiti koliko je za hrvatsko gospodarstvo važno pokrenuti korištenje mogućnosti koje biotehnološka revolucija nudi. Njezinu važnost osobito oslikava činjenica da će, prema procjenama, biotehnologija imati utjecaja ne samo na farmaceutiku, već i na dijagnostiku, prehranu, energiju, poljoprivredu, ekologiju te industrijske procese.

Ovaj biznis ne ide iz garaže 
"Biocentar je dio slagalice bez kojeg se ne može", ističe Friganović. Kako navodi, u IT-u ljudi su biznis mogli započeti u garaži, a sve što im je trebalo bio je stol i računalo. No, kod razvoja biotehnologije, bez laboratorijskih kapaciteta ne može se ništa. Kad se još uzme u obzir da je za razvoj novog lijeka i njegovo stavljanje na tržište potrebno od osam do 12 godina te milijuni dolara, postojanje centra u kojem bi startup tvrtke mogle razvijati svoja znanja i ideje od neosporne je važnosti. Potvrđuju to i Mladen Merćep, direktor Amalgena, te Gordan Lauc, direktor Genosa, koji su se i sami upustili u avanturu pokretanja tvrtki za razvoj lijekova. "Institucije poput Biocentra su neophodne jer u trenutku pokretanja znanstveno-istraživačke tvrtke ogroman postotak sredstava morate investirati u opremu i infrastrukturu za provođenje istraživanja na projektu za koji ne znate hoće li uspjeti ili ne", ističe Mladen Merćep, direktor i osnivač tvrtke Amalgen koja se bavi istraživanjem u prirodnim, tehničkim i tehnološkim znanostima. "Ideja je da se razviju novi lijekovi za liječenje upalnih i autoimunih bolesti", objašnjava djelatnost svoje tvrtke osnovane 2010., a koja trenutačno radi na razvoju novih kemoterapeutika.

Merćep je uspio pokrenuti istraživanje, no kako kaže, trebao je naći alternativno rješenje pa je uz pomoć suradnih ustanova iz zemlje i inozemstva uspostavio "virtualni biocentar". Pokretanje Biocentra u Hrvatskoj bitno će povećati mogućnost suradnje na zajedničkim projektima, te uspostavu integriranih i visoko motiviranih multidisciplinarnih timova koji su preduvjet u rješavanju složenih biomedicinskih problema. "Bez Biocentra pokretanje inovativnih poduzeća u području biomedicinskih znanosti daleko je teže", zaključuje Merćep.Potvrđuje to i Gordan Lauc, direktor i osnivač prvog privatnog laboratorija za DNK analizu te jednog od najboljih laboratorija u svijetu za visokoprotočnu analizu glikana. "Za pokretanje vlastitog poduzeća u području biomedicine najveći problem je velika investicija u opremu koja se onda u malo koristi. Biocentar bi trebao olakšati te probleme na način da osigura zajedničku infrastrukturu koju bi onda unajmljivali po potrebi. To će zasigurno olakšati pokretanje malih biotehnoloških poduzeća", ističe Lauc.

12 eura za labos, 8 za ured
U BICRO-u pak, koji je izradio projekt za pokretanje tog inkubacijskog centra za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije, te će biti njegov vlasnik, trenutačno su usredotočeni na izradu marketinške strategije i na razradu kriterija koje će startup tvrtke morati zadovoljiti da bi ušle u BIOCentar.  U jesen ove godine ona bi trebala biti završena te kako najavljuje Leskovar "počinje predstavljanja centra po Hrvatskoj". Kako bi tvrtke mogle postati stanari prvog inkubacijskog centra za bioznanosti osim što im projekt mora biti odobren potreban je i novac. A unutar najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj, vrijednog 18,1 milijun eura čija se izgradnja financira uz pomoć IPA programa Europske unije, komponenta IIIC, za regionalnu konkurentnost (85 posto) te hrvatske Vlade, mlade tvrtke mogu očekivati sve što im treba za rad. Na 3500 četvornih metara površine nalazit će se 20 laboratorija s najsuvremenijom opremom. Veličina laboratorija bit će 50 kvadrata, s time da će se zidovi moći rušiti ili pregrađivati, ovisno o potrebama i veličini stanara. Svoje usluge Biocentar će nuditi po tržišnim cijenama s najamninom od oko 12 eura po četvornom metru za korištenje laboratorija te osam eura za uredski prostor. No, kako ističe Friganović, ovo će niz godina biti subvencionirana operacija "sa čvrstom željom da ona za osam godina postane samoodrživa i da operativne troškove možemo podmirivati iz usluga koje pružamo."