Razvijene zemlje vezale su budućnost uz razvoj te korištenje ICT tehnologija što je njihovim  ekonomijama osiguralo visoko mjesto na ljestvicama konkurentnosti.

Zašto ne bismo i mi krenuli u istom pravcu? Da je to moguće i u Hrvatskoj, svjedoči Ericsson Nikola Tesla kao regionalni lider u ICT-u, kompanija koja uspješno posluje više od šest desetljeća na zahtjevnom i konkurentnom globalnom tržištu, a utemeljena je na znanju, novim tehnologijama i inovacijama. Premda nemamo čarobnu kuglu da bismo vidjeli budućnost, predviđamo da će budući ekonomski rast i zaposlenost biti rezultat inovativnih proizvoda, usluga i poslovnih modela o kojima danas niti ne razmišljamo. Ericsson Nikola Tesla je među rijetkim velikim poslovnim sustavima u Hrvatskoj s dugom tradicijom strateškog promišljanja i djelovanja u području visokih tehnologija. Partnerstvu sa sveučilištima, znanstvenom i obrazovnom zajednicom te institutima danas dajemo veći značaj nego ikada. Prirodno je, s obzirom na vrstu posla i industriju u kojoj djelujemo, da smo orijentirani na tehničke fakultete te one koje stvaraju profile zaposlenika koji imaju multidisciplinarna znanja potrebna za rad u zahtjevnom globalnom okruženju. Također, snažno potičemo suradničku klimu u sustavu koji uključuje gospodarstvo te znanstveno obrazovnu zajednicu.

700 zaposlenih u R&D-u
U kompaniji već šest desetljeća imamo vlastiti Centar za istraživanje i razvoj koji je, uz odličnu suradnju sa sveučilištima i fakultetima, okosnica istraživačkih te razvojnih aktivnosti u području telekomunikacija i ICT-a. Od 1600 zaposlenih, mahom visokoobrazovanih stručnjaka, njih 700 radi na poslovima R&D u Zagrebu i Splitu. Mnogi proizvodi koji su razvijeni u hrvatskoj kompaniji ugrađeni su u globalne telekomunikacijske sustave najmodernijih (3G i 4G) mobilnih komunikacija i fiksne širokopojasne mreže. Jedan od većih  projekata je bio razvoj hardverskog i softverskog rješenja ključnog za infrastrukturu mobilnih radio mreža. Nakon vrlo uspješne prve primjene u mreži australske Telstre, sustavi su dostupni i na globalnom tržištu. Hrvatskim građanima je sigurno puno poznatiji proizvod, rješenje koje smo razvili i implementirali u našoj zemlji – e-zdravstvo. Omogućilo je veću efikasnost i troškovnu učinkovitost u administraciji zdravstvenih usluga (e-recept, e-uputnica, e-naručivanje itd). Taj i slični projekti istaknuli su nas kao ICT lidera na području razvoja infrastrukture i usluga umreženog društva.

Ulaganja u R&D te inovativnost vlastite proizvodnje i djelatnosti su ključ uspješnih rezultata svake kompanije. Uz to je suradnja sa sveučilišnim i znanstvenim institucijama i ulaganja u zajedničke projekte značajan element osiguranja fundamentalnih znanja i istraživanja novih tehnologija. To je bitan dio sustava istraživanje-obrazovanje-industrija-zajednica.  S druge strane, pojedini elementi takve suradnje važni su i u građenju uspješnih poslovnih rezultata. "Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2012.-2013." smješta Hrvatsku na 81. mjesto među 144 zemlje svijeta. Prestižu nas zemlje koje poboljšavaju svoju konkurentnost. Treba intenzivirati reforme u smjeru poboljšanja konkurentnosti poslovnog sektora i poslovnog okruženja – temeljem iskustva najuspješnijih zemalja. Važnost dobrog i funkcionirajućeg sustava regulacije i potpora razvojno istraživačkim i inovacijskim (R&D&I) aktivnostima je od presudnog utjecaja.Zemlje s učinkovitim mehanizmom poticaja stiču globalnu prednost (Koreja, Kina i Indija) ili zadržavaju tehnološku i industrijsku konkurentnost (Njemačka, Austrija). Dosadašnji lideri koji zamjećuju pad na svjetskoj ljestvici konkurentnosti pomno analiziraju svoju praksu potpora R&D&I aktivnostima, pripremajući poboljšanja ili reformu. Švedska je 2011. povećala potpore R&D aktivnostima, a Velika Britanija je kao cilj postavila najkonkurentniji porezni sustav među G20.

Mijenjati strukturu izvoza
Hrvatska ne može osigurati konkurentnost temeljenu na proizvodnji osnovnih dobara i usluga. Problem hrvatskog izvoza, uz obujam, predstavlja i njegova sve lošija struktura. Tržišno otvaranje, razvijen obrazovni sustav, dostupnost radne snage, tj. postojanje potencijalnih istraživača i razvojnih inženjera, nisu dostatni za značajnija ulaganja u R&D&I aktivnosti. ICT proizvodni sektor u suradnji s potencijalom visokoobrazovnih institucija snažan je strateški gospodarski subjekt s velikim izvoznim potencijalom. On je jedan od malog broja gospodarskih subjekata koji efikasno i brzo može potaknuti razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, te dugoročno povećati i konkurentnost zemlje. On ne traži jako visoka početna ulaganja u infrastrukturu, zapošljava visokoobrazovane ljude, te u relativno kratkom roku osigurava izlazak na tržište i potencijalnu dobit kroz stvorenu novu vrijednost. Hrvatska kao dio europske unije inovacija može biti naša budućnost. Korake prema njoj moramo raditi strateški i s jasnom vizijom što želimo postići i što moramo napraviti na tom putu.

Čitajte naš specijal Hrvatska2020!

Prelistajte poseban prilog Poslovnog dnevnika: Hrvatska2020!