Svaka inventura trenutnog stanja u Hrvatskoj, u odnosu na europske strateške dokumente, odmah nas u prvom koraku vraća na činjenicu da naša zemlja i dalje nema cjelovitu viziju razvoja.

A bez definiranja cilja ispada da su svi putevi jednako dobri, što dokazano nisu.  Tako, iako koračamo put Europe, u hodu propuštamo i one prilike koje Europa nudi za pokretanje šire javne rasprave i postizanje konsenzusa o tome kakvu Hrvatsku želimo. Nismo iskoristili priliku kada se prije nekoliko godina radilo na strategiji Europa 2020., ali niti nedavno kada je pokrenuta inicijativa stvaranja novog strateškog okvira Europa 2030.Ocijenivši da Hrvatskoj pod hitno treba novi model društvenog razvoja, utemeljen na suvremenim spoznajama znanosti i dostignućima tehnologije, kao i na načelima održivog razvoja te europskoj perspektivi samostalne Hrvatske, Nacionalno vijeće za konkurentnost izradilo je još krajem 2010. godine Povelju razvoja Hrvatske do 2025. godine.

Povelja je definirala tri cilja koja bismo trebali doseći do 2025. Kao prvi cilj postavljen je dvostruko veći BDP po stanovniku, jednak prosjeku EU, drugi je povećanje ukupne zaposlenosti stanovništva na razinu od 75%, a treći je povećanje udjela visokoobrazovanih na razinu od 30%.Razradili smo tada i tri ključna područja razvoja za ostvarenje ove vizije: afirmaciju društvenih vrijednosti kao što su odgovornost, rad, poštenje, solidarnost i socijalna pravda, zatim konkurentno, propulzivno, održivo, inovativno i poduzetno gospodarstvo te efikasno i poticajno društveno okruženje koje uključuje pravnu, socijalnu državu i racionalni zdravstveni, socijalni i mirovinski sustav te poticajno poslovno okruženje.

Rekli smo krajem 2010. i da je za postizanje navedenih ciljeva potrebno ne samo zajedničko djelovanje svih ključnih društvenih skupina nego i podrška doslovce svakog građanina koji će krenuti od samoga sebe i dogovorena načela prihvatiti i živjeti kao vlastiti sustav vrijednosti. No, uoči zadnjih parlamentarnih izbora, u potpunosti je izostala politička podrška potrebna svakom pokušaju konsenzualnih definiranja širih društvenih okvira. Sada, kada smo još uvijek u prvoj polovici mandata sadašnje Vlade i na pragu Europe, možemo se samo nadati da će biti više sluha za bitne teme i da strateški dokument Europa 2030. Hrvatska neće dočekati bez vlastite jasne vizije razvoja.

>>> Poseban prilog Poslovnog dnevnika: Hrvatska 2020