Odgovorit ću s primjerom Baskije. Nedavno smo imali priliku čuti njihova iskustva. Ta mala pokrajina u Španjolskoj  broji oko dva milijuna ljudi, a 1985. je imala BDP po stanovniku na razini 85% prosjeka EU i zastarjelu radno intenzivnu industrijsku proizvodnju pretežno zasnovanu na brodogradnji.

Negdje u to vrijeme donijeli su strateške odluke, da sa zastarjelom tehnologijom ne mogu naprijed, okrenuli su se obrazovanju, istraživanju i razvoju i postavili ambiciozne ciljeve da do 2020. budu vodeća europska regija u istraživanju i razvoju. Zato su kao cilj postavili da 2020. dostignu Švedsku koja sada ulaže 3,2% BDP-a u istraživanje i razvoj, 2025. namjeravaju prestići regiju Stockholm koja ulaže 4,3% BDP-a, a 2030. žele biti apsolutni lider u Europskoj uniji s ulaganjima od 5% BDP-a. Postizanje tog ambicioznog cilja dalo je značajne i očigledne rezultate u ekonomiji: Baskija je 2010. ostvarila BDP po stanovniku koji je 135% prosjeka EU, dok je prosjek Španjolske pao na oko 80%. Još je važno napomenuti da Baskija trenutno nema problema s nezaposlenošću, dapače, oni se danas ozbiljno bave priljevom mozgova, a s odlijevom mozgova nemaju problema. Treba li tome bilo što dodati?

Radi se samo o postavljanju ambicioznih ciljeva i odlučnosti društvene elite i prateće administracije da te ciljeve provede. Jer je današnja situacija u Hrvatskoj usporediva s onom koju je imala Baskija 1985. Idemo li u tom smjeru i koliko smo tome prilagođeni pokazat će 2013. Trebali bismo svi shvatiti da je ovo prijelomna i povijesna godina. Naime, ove će se godine odrediti prioriteti i pravci razvoja koji će onda vrijediti do kraja 2020. Drugim riječima, danas pišemo scenarij za svoju budućnost, koja ovisno o našoj uspješnosti ili pogreškama, može biti u rasponu između Baskije i Grčke. Bojim se da ni politička ni intelektualna elita ne razumije dovoljno presudnost ovoga trenutka te razmjere prilika i dalekosežnost posljedica o kojima odlučujemo upravo danas. Ponavljam: 2013. godina će biti presudna. Istraživanje, razvoj i inovacije čine temelj sustava koji zovemo gospodarstvo utemeljeno na znanju.

Novac iz EU fondova trebamo iskoristiti da izgradimo infrastrukturu koja može odraditi taj sudbinski pomak, na sličan način kako je to učinila Baskija. To znači da treba pojačati ulaganja u znanost, da treba osigurati cijelu infrastrukturu inovacijskog sustava: znanstvene centre izvrsnosti, urede za transfer tehnologije na sveučilištima, predinkubaciju i inkubaciju tvrtki koje razvijaju proizvode visoke tehnologije, financijske instrumente za potporu takvim tvrtkama u početnoj fazi, u fazi rasta i kasnije u procesu globalizacije tvrtke. I, naravno, temelj svega je vrhunska znanost i vrhunsko obrazovanje. Trebaju nam ljudi sa znanjem i vizijom, ali i s hrabrošću i odlučnošću bez koje nema poduzetništva. Tu sveučilišta imaju golemu odgovornost, a o tome se na žalost jako malo raspravlja na konstruktivan način.