Farmaceutska industrija uspjela je zadržati kontrolu nad formiranjem cijena lijekova u Europi, pobijedivši prekjučer u maratonskoj sudskoj parnici protiv Europske komisije koja nastoji poticati prodaju jeftinih lijekova i medicinskih proizvoda, objavili su jučer vodeći europski mediji. Prvostupanjski Europski sud pravde djelomice je poništio pravilnik Europske komisije iz 2001. kojim se tvrtki GlaxoSmithKline zabranjuje različito naplaćivanje lijekova veletrgovcima iz Španjolske, ovisno o tome koja je konačna destinacija robe. Glaxo je, naime, pošiljke lijekova čvrsto odlučio slati na jeftino španjolsko tržište umjesto drugim veletrgovcima koji su nabijali visoke marže, a takvih je najviše u Velikoj Britaniji. Kompanija je, naime, tvrdila da visoki profiti veletrgovaca režu profit farmaceutske industrije te stoga neizravno uzimaju novac potreban za istraživanje i razvoj. Španjolska podružnica GSK-a stoga je usvojila dvojni sustav cijena. Europska komisija već dugo nastoji izgraditi jedinstveno tržište roba, uključujući i lijekove na recept, s ciljem snižavanja cijena za krajnje potrošače. Velike farmaceutske kompanije poput GSK-a i Novartisa s druge strane tvrde da Europa za to nije spremna kad su u pitanju medicinski proizvodi, budući da se njihovo tržište znatno razlikuje od drugih proizvoda. Za razliku od lijekova koji su podložni nacionalnim programima osiguranja, cijene jogurta ili traperica nisu predmet državne kontrole. Proizvođači lijekova također optužuju međunarodne veletrgovce koji kupuju lijekove u zemljama u kojima su relativno jeftini poput Grčke i Španjolske, da bi ih prodali u sjeveroeuropskim državama gdje su cijene inače više. Europski sud pravde stao je okončanjem parnice na stranu farmaceuta priznajući da Komisija nije uzela u obzir specifičnosti farmaceutskih proizvoda i tržišta, te navodeći da “Komisija nije pažljivo razmotrila činjenicu da politika cijena lijekova koju zagovaraju ove kompanije može pridonijeti razvoju inovativnih lijekova, što je vrlo važno za farmaceutsku industriju”. Cristophe de Callatay, glasnogovornik Europskog udruženja Farmaceutske industrije izjavio je kako je presuda dodatan pritisak da Komisija izmijeni svoja nastojanja prema otvaranju tržišta lijekova, dodajući da je europska politika prema medicini vrlo loša.
Farmaceutska industrija uspjela je zadržati kontrolu nad formiranjem cijena lijekova u Europi, pobijedivši prekjučer u maratonskoj sudskoj parnici protiv Europske komisije koja nastoji poticati prodaju jeftinih lijekova i medicinskih proizvoda, objavili su jučer vodeći europski mediji. Prvostupanjski Europski sud pravde djelomice je poništio pravilnik Europske komisije iz 2001. kojim se tvrtki GlaxoSmithKline zabranjuje različito naplaćivanje lijekova veletrgovcima iz Španjolske, ovisno o tome koja je konačna destinacija robe. Glaxo je, naime, pošiljke lijekova čvrsto odlučio slati na jeftino španjolsko tržište umjesto drugim veletrgovcima koji su nabijali visoke marže, a takvih je najviše u Velikoj Britaniji. Kompanija je, naime, tvrdila da visoki profiti veletrgovaca režu profit farmaceutske industrije te stoga neizravno uzimaju novac potreban za istraživanje i razvoj. Španjolska podružnica GSK-a stoga je usvojila dvojni sustav cijena. Europska komisija već dugo nastoji izgraditi jedinstveno tržište roba, uključujući i lijekove na recept, s ciljem snižavanja cijena za krajnje potrošače. Velike farmaceutske kompanije poput GSK-a i Novartisa s druge strane tvrde da Europa za to nije spremna kad su u pitanju medicinski proizvodi, budući da se njihovo tržište znatno razlikuje od drugih proizvoda. Za razliku od lijekova koji su podložni nacionalnim programima osiguranja, cijene jogurta ili traperica nisu predmet državne kontrole. Proizvođači lijekova također optužuju međunarodne veletrgovce koji kupuju lijekove u zemljama u kojima su relativno jeftini poput Grčke i Španjolske, da bi ih prodali u sjeveroeuropskim državama gdje su cijene inače više. Europski sud pravde stao je okončanjem parnice na stranu farmaceuta priznajući da Komisija nije uzela u obzir specifičnosti farmaceutskih proizvoda i tržišta, te navodeći da “Komisija nije pažljivo razmotrila činjenicu da politika cijena lijekova koju zagovaraju ove kompanije može pridonijeti razvoju inovativnih lijekova, što je vrlo važno za farmaceutsku industriju”. Cristophe de Callatay, glasnogovornik Europskog udruženja Farmaceutske industrije izjavio je kako je presuda dodatan pritisak da Komisija izmijeni svoja nastojanja prema otvaranju tržišta lijekova, dodajući da je europska politika prema medicini vrlo loša.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu