U proteklih šest desetljeća sve toplija i vlažnija klima na Zemlji dovela je do pada produktivnosti tijekom najtoplijih razdoblja za deset posto i taj se gubitak radnih kapaciteta može udvostručiti do polovice stoljeća, objavili su stručnjaci američke vlade.

Zbog toga što topao zrak može zadržavati više vlage od hladnoga danas je više vlage u zraku nego ranije što znači da je rad tijekom toplijih i vlažnijih mjeseci teži. Kako bi utvrdili opterećenje rada pod takvim uvjetima stručnjaci iz Savezne uprave za oceane i atmosferu proučili su propisane postupke za rad pod viskim temperaturama u vojsci i industriji i potom ih stavili u odnos s prognozama kretanja klime tijekom ovog stoljeća.

"S klimatskim zatopljavanjem prognoziramo da će gubici zbog otežanog rada u pretoplim uvjetima biti u svijetu udvostručeni do 2050.", kazao je voditelj istraživanja John Dunne iz laboratorija NOAA Geophysical Fluid Dynamics u Princetonu. Već je sada radni kapacitet deset posto manji tijekom najtoplijih i najvlažnijih razdoblja, napisao je njegov tim u časopisu Nature Climate Change.

Ekstremniji scenarij globalnog zatopljavanja koji prognozira rast temperature za šest stupnjeva Celzija otežao bi rad tijekom ljetnih mjeseci u mnogim dijelovima svijeta, kazao je Dunne. U takvim slučajevima ne bi se ni moglo raditi tijekom vrućina u velikom dijelu SAD-a jer bi ljudi bili izloženi stesu od vrućina većem od bilo čega što se danas može doživjeti. Po tom scenariju u New Yorku bi bilo toplije nego što je sada u Bahreinu i dovelo bi do masovnih toplotnih udara.

"Ovaj planet počet će se suočavati s vrućinama koje ne odgovaraju ničemu što danas postoji", kazao je koautor istraživanja Ronald Stouffwer. Jedini način da se održi radna sposobnost na sadašnjoj razini je po američkim stručnjacima ograničiti globalno zatopljavanje na manje od tri stupnja Celzija. Dunne kaže kako je prosječna temperatura u svijetu od predindustrijske ere do danas porasla 0.7 stupnjeva Celzija, a vjerojatno će porasti daljnji stupanj dio sredine stoljeća.

Znanstvenici procjenjuju da će sjever Europe i zapadna američka obala biti posljednja dva područja koja će pogoditi trend sve toplije i vlažnije klime, kaže Dunne. On je podsjetio da je oko 70 tisuća osoba umrlo tijekom toplotnog udara koji je 2003. pogodio Europu dok su primjerice slični klimatski uvjeti u Indiji odnijeli oko tri tisuće života. "To ovisi o regiji i uvjetovano je adaptacijom na klimu", kaže Dunne.