Na svjetskim su burzama polovicom prošloga tjedna cijene dionica oštro pale zbog strahovanja ulagača da bi Fed mogao zaoštriti monetarnu politiku, no do kraja tjedna tržišta su se oporavila jer su dužnosnici američke središnje banke to opovrgnuli.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 0,1 posto, na 14.000 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,3 posto, na 1.515 bodova, a Nasdaq indeks 1 posto, na 3.161 bod. U srijedu je S&P 500 indeks zabilježio najveći dnevni pad od studenoga prošle godine jer je zapisnik s nedavne sjednice Feda pokazao da su pojedini čelnici američke središnje banke zabrinuti zbog troškova kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, što je izazvalo strahovanja da bi Fed mogao smanjiti ili sasvim ukinuti taj program.

Program kvantitativnog popuštanja monetarne politike Fed je uveo 2008. godine kako bi suzbio financijsku krizu i izvukao gospodarstvo iz recesije. To je poticalo rast cijena dionica jer tim programom Fed ubrizgava svjež novac na financijska tržišta, što izaziva pad kamata i potiče kreditiranje. Lani je Fed poručio da će provoditi taj program sve dok stopa nezaposlenosti znatnije ne padne, no čini se da je u vrhu središnje banke sve više protivnika stalnog tiskanja novca.

Ipak, u petak se tržište oporavilo jer su ulagače ohrabrila dva čelnika Feda braneći program kupnje obveznica koji je, tvrde, pomogao gospodarstvu. No, rasprava između čelnika središnje banke koji zagovaraju kvantitativno popuštanje monetarne politike i onih koji upozoravaju da to umjetno podržava cijene imovine i da bi moglo potaknuti inflaciju vjerojatno će se nastaviti.

„Oni su u neistraženom području s različitim pogledima. Uočljivi su prilično žučni različiti stavovi o tome kakav bi mogao biti ishod takve politike, stoga vjerujem da postoji razdor“, kaže Jack Ablin, direktor u BMO Private Bank. Tržište su podržali i solidni financijski rezultati kompanija. Sezona objave kvartalnih izvješća je pri kraju, a dosad je oko 70 posto kompanija iz sastava S&P 500 indeksa po zaradama nadmašilo očekivanja. Pritom je, prema podacima Thomson Reutersa, dobit tih kompanija u četvrtom lanjskom tromjesečju bila za otprilike 6 posto veća nego u istom razdoblju godinu dana prije, dok se na početku sezone očekivao rast od 1,9 posto.

I dok rezultati kompanija podržavaju tržište, makroekonomski podaci zabrinjavaju. U četvrtom lanjskom tromjesečju produbljena je recesija u eurozoni, a podaci o kretanju gospodarstva na početku ove godine ne najavljuju izlazak iz krize. Eurozona će i ove godine biti u recesiji s padom BDP-a od 0,3 posto, pokazuju najnovije ekonomske prognoze Europske komisije, koja je lani procjenjivala da će ove godine gospodarstvo porasti 0,4 posto. Na nastavak recesije u gospodarstvu eurozone ukazuje i izvješće istraživačke tvrtke Markit, prema kojemu je indeks menadžera nabave (PMI) za proizvodni i uslužni sektor u veljači pao sa 48,6 na 47,3 boda.

To pokazuje da su aktivnosti u privatnom sektoru širom 17-člane eurozone dodatno oslabile, dok su se ulagači nadali naznakama izlaska eurozone iz recesije na početku ove godine. „PMI brojke doista su uzdrmale tržišta. Ulagači su se nadali naznakama izlaska iz recesije, no ovi podaci pokazuju da eurozona i dalje ima puno problema“, kaže Jack De Gan, direktor u tvrtki Harbor Advisory. Zbog toga se na europskim burzama prošloga tjedna trgovalo nesigurno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,1 posto, na 6.335 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,9 posto, na 7.661 bod, a pariški CAC 1,2 posto, na 3.706 bodova.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna porastao 1,9 posto, na 11.385 bodova.

Brzi paketi kao odgovor na rastuće troškove

Energetska tranzicija postaje stvar opstanka za SME sektor

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak