Britanski proizvođač katalitičkih konvertera Catalysts primjer je uspješna izvoznika koji naizgled potvrđuje povijesni kockarski potez premijera Davida Camerona, koji spominje mogućnost da bi se Velika Britanija mogla odvojiti od Europske unije. Uz podršku pada vrijednosti funte te radne snage, koja za razliku od mnogih drugih dijelova Europe ima manje ograničenja, industrijski izvoz Velike Britanije predvođen tvrtkama kao što je BM te poznatiji Land Rover i Mini rast bi mogao ostvariti u dinamičnim gospodarstvima Azije i Latinske Amerike, umjesto da se i dalje oslanja na zajedničko europsko tržište, ograničeno brojnim pravilima. Unatoč tome, ideju da bi Velikoj Britaniji moglo biti bolje izvan EU, koju s gotovo vjerskim žarom podržava mala ali utjecajna frakcija unutar Cameronove Konzervativne stranke, ne podržava većina britanskih glasača, što pokazuju i ankete. S njima se slaže i Uprava tvrtke BM Catalysts, koja strahuje da bi zbog povlačenja V. Britanije iz europskog bloka bilo teže poslovati u Europi.

Loša trgovinska stvarnost
Velikoj je Britaniji ionako teško konkurirati na regionalnom i globalnom tržištu i bez dodatnih teškoća koje bi nastale kad bi ugrozila otvorenu trgovinu sa Starim kontinentom, kamo zasad odlazi 58 posto njezina izvoza. Kad bi se povukla iz EU, to bi za nas bio velik problem, kaže Mark Blinston, komercijalni direktor BM-a. Tvrtka u europskom bloku ostvaruje trećinu prodaje, koja je lani dosegnula vrijednost 22 milijuna funti. Štoviše, tvrtka BM već je iskusila probleme u Europi, i to ne zbog birokracije iz Bruxellesa, nego zbog okrutne konkurencije na tržištu prodaje. BM-u je, naime, tržišni udio nedavno preotela tvrtka AS sa sjedištem u Španjolskoj. Kako su recesija i visoka stopa nezaposlenosti drastično smanjili troškove rada u Španjolskoj, AS je uspio premašiti BM što se cijene tiče na ključnom njemačkom automobilskom tržištu, ali i na domaćem terenu, u V. Britaniji. “Zabrinuti smo”, kaže Blinston. ”Gospodarske promjene na drugom tržištu mogu nas jako poljuljati.”

Premijer Cameron 23. siječnja pozvao je na referendum o članstvu u EU. Nakon njegova govora ankete su pokazale da bi 40 posto građana glasovalo za izlazak iz Unije, no podjednak bi se postotak, njih 38 posto, usprotivio izlasku iz europskog bloka. Ovoga je mjeseca nepovoljnu trgovinsku stvarnost naglasio i novi guverner engleske narodne banke Mark Carney. U svojem prvom javnom obraćanju parlamentu istaknuo je da se od 2000. udio Velike Britanije u globalnom izvozu smanjio za otprilike 50 posto. Riječ je o najvećem padu među dvadeset najvećih gospodarstava. Pad je utoliko strašniji ako se sjetimo da je do toga došlo u vrijeme kad je vrijednost funte pala za trećinu u odnosu na druge velike valute, označivši najveću devalvaciju valute u britanskoj povijesti. Kad bi svi drugi uvjeti bili isti, zbog jeftinije bi funte britanska imovina, bilo da je riječ o izvozu ili gradnji i tvornicama na domaćem terenu, stranim ulagačima i kupcima bila jeftinija.

Strana ulaganja pala 5%
No, sve više ekonomista i stručnjaka za razvoj smatra da jeftina valuta nije dovoljna za održavanje konkurentnosti Velike Britanije. Ističu bolne prilagodbe vlade i industrije Španjolske, Irske, Portugala i Grčke, koje su usporile desetljetni gubitak konkurentnosti, koji je i uzrokovao europsku dužničku krizu. Kako nisu uspjele devalvirati valutu, te su zemlje eurozone smanjile potrošnju, povećale poreze i otpustile milijune zaposlenika. Rezultat je porast konkurentnosti, a očit je unatoč boli i trudu koji je u njega uložen. Sve te zemlje danas bilježe manje proračunske gubitke te poboljšanje trgovinskog deficita, koji se u nekim slučajevima pretvorio i u suficit.

Prema tim ključnim mjerilima Britanija nije gospodarski dinamo koji će postati glavni trgovinski partner Kine, već iznenađujući gospodarski bolesnik na kontinentu koji je svoje financije odlučio dovesti u red. Po podacima EK, prema najjasnijem omjeru potrošnje vlade i punjenja državne blagajne putem poreza, britanski će primarni deficit od 3,9 posto BDP-a ove godine biti najveći u EU. Na trgovinskoj fronti Austrija i Francuska jedine su europske zemlje osim V.  Britanije koje od početka krize 2007. bilježe sve veći trgovinski deficit. Prema službenim statističkim podacima, tijekom siječnja 2013. britanska je industrija ušla u 13. uzastopni mjesec pada narudžbi za izvoz. Vrlo je malo Britanaca koji žele prizvati gospodarske muke koje su Španjolci i Portugalci pretrpjeli na putu prema oporavku, no neki ekonomisti tvrde da će Velika Britanija morati slijediti primjer nekih europskih zemalja želi li usporiti pad trgovine,  umjesto da se i dalje izolira.

“Već i u pogledu troškova rada Velika Britanija nije konkurentna”, kaže Holger Schmieding, glavni ekonomist banke Berenberg u Londonu te autor nedavno objavljenog izvješća koje pokazuje da V. Britanija u posljednjih nekoliko godina kaska za Španjolskom, Grčkoj, Italijom i Irskom u pogledu smanjenja troškova. Za tvorce britanske gospodarske politike još je veći problem pad izravnih stranih ulaganja, novca koji se ulaže u gradnju tvornica, trgovina i razvoj drugih oblika poslovanja. U tom je pogledu V. Britanija nekoć bila glavna europska sila. No, od 2007. Njemačka, Španjolska i Francuska bilježe rast ili istu vrijednost stranih ulaganja, a V. Britanija pad od pet posto. Godine 2011. vrijednost izravnih stranih ulaganja u V. Britaniju iznosila je tek 31 milijardu funti. “Ta su kretanja vrlo zabrinjavajuća”, kaže Martin Cook, konzultant tvrtke Ernst&Young. Nedavno su proizvođači automobila Ford i Renault, koji u V. Britaniji imaju velike proizvodne pogone, ali na europskom tržištu loše stoje, najavili plan širenja na španjolsko tržište. Takvi potezi analitičare upućuju na zaključak da barem veliki proizvođači automobila srednje klase za europsko tržište Španjolsku smatraju privlačnijom lokacijom za gradnju tvornice od V. Britanije.

Investirati u industriju
Dakako, budućnost Britanije kao izvoznika nije vezana samo uz plasman katalitičkih konvertera i Fordovih Fiesta na tržištu EU. Cameron smatra da će V. Britanija položaj na globalnom tržištu učvrstiti zahvaljujući tvrtkama kao što su Land Rover i Mini. No, kako izvoz u Kinu čini tek 2,8 posto ukupne britanske proizvodnje, po čemu u prodaji kaska za Njemačkom, Francuskom i Italijom, ako želi postati industrijska sila vrhunskih proizvoda, Britaniji će trebati poprilična ulaganja u industriju. Stvarni je porast stranog kapitala ostvaren putem fondova koji se slijevaju u britanske državne obveznice. Stranci željni ulaganja u zemlju koja nije članica rizične eurozone drže britanske vladine obveznice vrijedne 400 milijardi funti, što je četvrtina britanskog gospodarstva. Iako je zbog tog dotoka stopa kreditiranja niska, postoji rizik da bi se kratkoročni ulagači mogli naglo povući, kao što je bio slučaj s Grčkom, Irskom i Španjolskom. 

Landon Thomas Jr.
 

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava