Prihodi prosječnog kućanstva u  Hrvata su se  u 2012. godini smanjili za pet posto u odnosu na godinu ranije, no ipak,  građani troše više na hranu i piće te režije.  Krajem 2012. godine kućanstva su u prosjeku raspolagala mjesečno  s 6.300 kuna, no ljudi nisu zadovoljni jer kažu da im za podmirenje troškova života treba u prosjeku  8.955 kuna.

"Kako prosječno hrvatsko kućanstvo može živjeti s manjkom od 2.655 kuna ili četveročlana obitelj s 3.300 kuna manje svaki mjesec? Hoće li  kontinuiran nedostatak sredstava rezultirati s još većim brojem blokiranih računa hrvatskih građana zbog nepodmirenja obaveznih troškova (skoro 250.000
blokiranih računa početkom veljače 2013?)", pitaju se u GfK centru za istraživanje. Sudeći prema njihovom istraživanju, teško će građani namiriti ovo razliku.

Naime, iako je u Hrvatskoj trenutno 20% kućanstava koji podmiruju svoje mjesečne obveze, njiihov broj je svake godine sve manji. Tako je 2008. bilo 12% onih s većim prihodima od potrebnih, dok se u prošloj godini s time moglo pohvaliti samo 7% kućanstava. Isto tako, 2008. bilo je 17% onih  s  „taman potrebnim prihodima“, a 2012. godine u tu kategoriju se svrstalo tek 13% kućanstava.

Gledajući regionalno, najveći se prihodi ostvaruju u gradu Zagrebu , približno 7.000 kuna po kućanstvu , a najniži standard je u Slavoniji gdje prosječno kućanstvo ostvaruje  5.280 kuna. Usporede li se ostvareni i potrebni prihodi kod kućanstava koja nemaju dovoljno živih sredstava (njih 76%), dolazi se do podatka da bi u prosjeku potrebna primanja trebala biti čak 73% veća od sadašnjih (prosječan udio razlike ostvarenih i potrebnih prihoda).

"Najveći udio troškova u ukupnim prihodima kućanstva otpada na hranu i piće – 33%. Doda li se tome i troškovi stanovanja, proizlazi da 54% svojih prihoda hrvatska kućanstva troše na zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba", kažu u GfK-u.