Sedamdesetpetogogodišnji farmer iz američke države Indiane mogao bi redefinirati budućnost GMO-a, ali i biotehnologije, medicinskih istraživanja pa čak i softverske industrije. Naime, danas pred američkim vrhovnim sudom počinje proces protiv Hugha Bowmana kojeg je zbog povrede patentnih prava tužila kompanija Monsanto, najveći svjetski proizvođač genetski modificiranih usjeva. Bowman se spori s Monsantom oko pitanja vrijede li patentna prava za sjeme, ali i druge stvari koje se mogu samoreplicirati, i za drugu te naredne generacije proizvoda. Riječ je o jednom od dva spora koja se trenutno vode na američkim sudovima, iako je Bowmanov mnogo eksponiraniji po pitanju patentiranja živih organizama. Ta je praksa omogućila strelovit rast i razvoj biotehnološke industrije, no njezini kritičari već dugo ističu kako je ona krajnje nemoralna. U drugom procesu, koji se tiče Myriad Geneticsovog testa za rizik od oboljenja raka dojke, a koji počinje 14. travnja, definirat će se mogu li se patentirati ljudski geni.

Od soje do piratstva

Monsanto, kompanija koja zapošljava 20.000 ljudi, ima godišnji prihod od 13,5 milijardi dolara uz dobit od oko 2,5 milijarde dolara, ističe kako bi presuda u korist Bowmana, koji obrađuje tek 120 hektara zemlje, omogućilo farmerima da spremaju sjeme nakon žetve te ga iduće godine ponovno koriste za sijanje, što bi narušilo patentna prava. Kako se s urodom soje s manje od pola hektara može zasijati više od deset hektara logično je da su se u Monsantu upalili svi alarmi. Tako su uoči početka procesa pred Vrhovnim sudom iz kompanije poručili da bi gubitak spora protiv Bowmana zadao razarajući udarac inovacijama u biotehnologiji. “Teško da bi se ulagači odlučili na investiranje u taj sektor ako ne mogu spriječiti kupce organizama koji sadrže njihove inovacije da ih neograničeno umnožavaju”, poručuju iz Monsanta, a prenosi The Wall Street Journal. Stav Monsanta podržale su brojne istraživačke i akademske institucije u SAD-u pa čak i velike udruge farmera poput Američke udruge soje iz koje poručuju kako je patentiranje sjemena pridonijelo većim prinosima. Monsantovu argumentaciju podržava i američko ministarstvo pravosuđa, a deošla je podrška i iz BSA koji zastupa interese kompanija poput Applea i Microsofta. BSA je poručio kako bi presuda protiv Monsanta “mogla pogodovati rapidnom širenju piratstva” jer se softver može lako reproducirati. Ipak, dodaju, da bi prerigidna presuda mogla izazvati novu lavinu tužbi za zaštitu patentnih prava. Nasuprot njih kritičari biotehnologije tvrde kako bi Bowmanova sudska pobjeda konačno skinula omču koju su Monsanto i druge američke biotehnološke kompanije zategle oko vrata američkih farmera. Naime, većina usjeva u SAD-u su genetski modificirani, a kada je u pitanju soja čak 90 posto usjeva niklo je iz Monsantovog sjemena. To je pak za posljedicu imalo rast cijena sjemena, ali i nestanak visokoprinosnih sorti koje nisu genetski preinačene.

“Patenti su dali golemu moć kompanijama koje se bave proizvodnjom sjemena nauštrb poljoprivrednika”, smatra Bill Freese, analitičar američkog Centra za sigurnost hrane, koji podržava Bowmana. Cijeli spor je izbio još 2007. godine. Naime, Bowman je od Monsanta uredno kupovao sjeme soje Roundup Ready Greene, koje je modificirano tako da se bez štetnih posljedica može obilato koristiti upravo Monsantov herbicid Roundup. No, nakon žetve 1999. odlučio se na još jednu, mnogo rizičniju sjetvu te je soju za nju kupio u lokalnom silosu gdje je ona u slobodnoj prodaji kao sirovina za stočnu hranu i važan sastojak u prehrambenoj industriji te je o tome također obavijestio Monsanto. Iako je soja bila mješavina više sorti, većina ih je bila spremna za korištenje Roundupa, pa je Bowman i tu drugu sjetvu tretirao Monsantovim herbicidom. Kako je je to sjeme uredno platio i s obzirom da tijekom kupoprodaje nije bilo nikakvih ugovornih ograničenja smatrao je da ima pravo i raspolagati njim kako želi. No, pokazalo se da u Monsantu ne misle tako. Bowman je od tada izgubio nekoliko nižestupanjskih presuda na kojima se sam branio uz pomoć lokalnog pravnika. No nije odustajao od borbe protiv Monsanta koji je zbog istog prekršaja već dobio sporove protiv 146 farmera u SAD-u. “ Monsanto ne bi smio zastrašivati farmere i iznuđivati ih da potpisuju štetne ugovore, samo zato što na odvjetnike može potrošiti silne milijune dolara”, smatra Bowman, čiji je slučaj jedini došao do vrhovnog suda.

'Neka me pregaze'
Dodatnu težinu mu je svakako dalo i to što ga je pristao pro bono zastupati odvjetnički ured Frommer Lawrence & Haug iz Seattlea specijaliziran upravo za sporove intelektualnog vlasništva, vjerojatno videći u tom predmetu priliku za dobru samoreklamu. “On nije učinio ništa protuzakonito. Sjeme platio i kao svaki kupac neke imovine morao bi moći s njome slobodno raspolagati”, smatra Bowmanov odvjetnik Mark Walters.
Tako je ovaj sudski spor postao prvorazredno pitanje, no ne toliko za Bowmena koji koji je korištenjem sjemena iz silosa uštedio oko 30.000 dolara, koliko za Monsanto koji bi u slučaju gubitka spora morao radikalno redefinirati svoje poslovanje i poslovnu politiku u SAD-u ali i drugim zemljama u kojima prodaje svoje proizvode. Bowman je rekao kako nikada nije razmišljao o nagodbi jer je siguran da je u pravu. “Spreman sam da me pregaze, no neću im se maknuti s puta”, zaključuje Bowman.

Biznis bez kontrole

Nema regulative
Iako su diljem svijeta, a posebno u EU zbog nedovoljno proučenih utjecaja na ljude genetski modificirani organizmi u prehrani osporavani u SAD-u nije tako. Kako se intervencije na genetskom materijalu ne smatraju aditivima, njima se ne bavi ni američki regulator za nadzor hrane i lijekova FDA pa se stvara privid da je s GMO-om sve u redu.

Biznis od 20 milijardi dolara godišnje
O koliko je velikom biznisu riječ ilustriraju podaci Bloomberga, prema kojima su lani američki farmeri na nabavu GMO sjemena potrošili  19,9 milijardi dolara.
 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’