Porezni inspektori dosad su pokrenuli ukupno 411 postupaka u kojima ispituju proboj pravne osobnosti, a u 272 slučaja utvrdili su da je došlo do proboja i zlouporaba, doznajemo iz Središnjeg ureda Porezne uprave koji vodi ravnateljica Nada Čavlović Smiljanec. U navedena 272 rješenja koja je Porezna uprava donijela do 8. veljače ove godine,  doznajemo, obuhvaćen je porezni dug u iznosu od 347 milijuna kuna. Od toga je Porezna uprava dosad naplatila 9,6 milijuna, dok 156 poreznih dužnika – direktora ili članova društava – jamči za dug svojim nekretninama. Riječ je o postupcima u kojima porezne vlasti pod točno određenim zakonskim pretpostavkama mogu zahvatiti u privatnu imovinu te pomoću poreznog jamstva direktora i članova društva naplatiti porezne dugove tvrtke koja je glavni porezni dužnik. Najnoviji je slučaj utvrđivanje proboja pravne osobnosti u postupku protiv generalnog direktora splitskog Konstruktora Željka Žderića. On je u Linićevoj mreži ulovljen kao kapitalac između nekoliko stotina javnosti zapravo nepoznatih poreznih dužnika.

Vlado Brkanić, glavni urednik RRIF-a, smatra da “iako je Linić bio prilično grub prozvavši Žderića da ga može biti sram zbog neodgovorna ponašanja, nije riječ o specijalnom ratu protiv poduzetnika”. Pokazuje se, kaže Brkanić, da je više stotina direktora i vlasnika tvrtki obuhvaćeno postupcima za utvrđivanje proboja, no problem je, kaže, što je naplata ispod očekivanja Porezne. “Podaci Porezne uprave pokazuju da se od utvrđenih slučajeva proboja naplatilo manje od tri posto.

Zasnivanjem, pak, hipoteke nad nekretninama naplata će se iznimno teško ostvariti zbog kolapsa na tržištu nekretnina, a dijelom i zbog najave poreza na nekretnine”, rekao je Brkanić. Očekivanja Ministarstva financija, kao predlagatelja promjena Općeg poreznog zakona, upozorava Brkanić, vrlo se teško ostvaruju. “Proboj pravne osobnosti unio je pravnu nesigurnost među poduzetnike s obzirom na to da se taj postupak naplate vodi samo kod Porezne uprave, ne pred sudom”, kaže Brkanić dodavši da bi se utvrđene kvalifikacije poreznih inspektora trebale dokazivati pred sudom.

Pitanje je i kakvi su izgledi da se stanje popravi. Naime, porezne vlasti navode da 702 milijuna kuna iznosi ukupni dug koji obuhvaća svih 411 pokrenutih postupaka. Dosad su sastavljena 234 zapisnika, a ukupni dug obuhvaćen zapisnikom iznosi 357,6 milijuna kuna. Iako to znači u odnosu na utvrđena rješenja od 347 milijuna kuna da poreznici imaju gotovo stopostotni uspjeh u utvrđivanju proboja i zlouporaba, kod naplate to nije slučaj. Brkanić očekuje da će se još više smanjiti postotak naplate jer, kaže, što su predmeti stariji, to ih je teže naplatiti zbog promjena u imovinskom stanju tvrtki te direktora i vlasnika. “Je li cijena koju plaćamo zbog manje pravne sigurnosti, koju trpe uredni poduzetnici, vrijedna straha što ga proživaljaju oni koji ne plaćaju”, pita se Vlado Brkanić. 

Reprogrami

Naplaćena milijarda kuna
Porezna je uprava u 2012. zabilježila oko 1,9 milijardi kuna više uplaćenog poreza u odnosu na 2011., a za efikasniju naplatu zaslužni su i reprogrami, putem kojih je naplaćeno 1.070.352.202 kn poreznog duga. Tako kažu u Središnjem uredu Porezne uprave te iznose da je na dan 31. siječnja s liste poreznih dužnika izbrisano 689 poreznih obveznika jer su cijelosti podmirili dug, a tako je naplaćeo 72.827.032. Kod 921 obveznika dug je tada temeljem upalata postao niži od kriterija za objavu, a od njih je naplaćeno 35.071.024.

Ni stečaj ih nije spasio

Zaplijenjeni novac ide državi 
Iz Porezne uprave doznajemo da Financijska agencija po njihovu nalogu zbog naplate poreznih tražbina istodobno plijeni i sredstva u odnosu na, tvrde, velik broj subjekata koji su iz registra izbrisana nakon zaključenog stečaja. “Riječ je o iznosu od 1,87 milijardi kuna zapljenjenih sredstava koja čekaju prijenos. Kako je Porezna uprava u odnosu na ove subjekte jedan od značajanih vjerovnika, očekuje se znatna naplata iz ostatka stečajne mase.”

Država sve vidi

Potraživanja izbrisanih 85 milijuna kuna
Iako je iz sudskih evidencija izbrisano 33.600 tvrtki  u sklopu borbe protiv nelikvidnosti, to nije amnestriralo njihove vlasnike od svake odgovornosti, poručuju iz Središnjeg ureda Porezne uprave. U suradnji s Finom poreznici prate izvršavanje njihovih aktivnih osnova za plaćanje kada se pojavljuju kao vjerovnici u postupku ovrhe na novčanim sredstvima. “U redoslijedu naplate iznos njihovih osnova za plaćanje iznosi 84.695.411 kuna. Kao ostatak likvidacijske mase bit će uplaćen državnom proračunu”. 

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?