U projekt kreditne potpore malom i srednjem poduzetništvu država je ambiciozno krenula; prošle godine Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije garancijama je poduprla milijardu kuna investicija. Za ovu godinu plan je kroz 400 projekata iznijeti 1,5 milijardi kuna investicija.

Premda su banke jasno poručile da jačeg kreditnog zamaha prema tvrtkama neće biti dok se u podjelu rizika ne uključi država, entuzijazam politike rezultirao je da se garancije dijele nedovoljno kritički, doznaje Poslovni dnevnik u bankarskim krugovima. Time će se otplata kredita potencijalno prebaciti na proračun jer za jamstva Hamaga garantira u potpunosti država. No, o kojim se projekcijama radi u Ministarstvu financija nisu željeli govoriti."Hamag Invest dijeli garancije 'šakom i kapom' kao u godinama prije krize. Svi oblici subvencioniranja kredita imaju niži stupanj kolaterala i odobravaju se po blažim kriterijima, kao prije nekoliko godina. Bankama nije problem kreditirati te tvrtke jer imamo prvorazrednu garanciju države", kaže dobro upućeni bankar koji je želio ostati anoniman. Budući da problemi u naplati obično postaju vidljivi dvije do pet godina nakon odobravanja zajma, ti krediti mogli bi se vratiti kao bumerang između 2015. i 2017. "Krediti malom i srednjem poduzetništvu, pogotovo 'start-up' projektima su među najrizičnijima i vrlo je realno da njih 30 posto bude nenaplativo, a u crnom scenariju i do 40 posto", kaže naš izvor. Kritike da (pre)lagano daje garancije, čelnik Hamag Investa Darko Liović odlučno odbacuje.

"Prije izdavanja postoji credit-scoring koji provjerava isplativost i održivost projekta. Ne izdaju se jamstva za one projekte za koje se jasno može utvrditi da neće biti dugoročno održivi", kaže napominjući da je prošle godine odbijeno 16 posto zahtjeva. Hamag je lani podržao 243 projekta s garancijama vrijednim 315 milijuna kuna što je iniciralo 924 milijuna kuna investicija. Plan za ovu godinu je podržati "minimalno 400 projekata koji bi generirali novih 1,5 milijardi kuna investicija", ističe Liović i dodaje da Hamag gleda širi društveni kontekst. Kaže da čak i u crnim prognozama o nenaplativosti kredita "ne dolazi u pitanje mogućnost pokrića obveza za izdana jamstva i Hamag je na to pripremljen kroz sredstva osigurana proračunom te ubuduće kroz fondove EU".Bez garancije Hamaga danas ne bi bilo osječke Sion grupe koja je zahvaljujući 2,1 milijun kuna kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak pokrenula proizvodnju prerade drveta i zaposlila 22 radnika u prošloj godini. Čelnik grupe Marko Kovačić rezolutno odbija raditi sa bankama mimo zakonske obveze da u jednoj ima otvoreni račun. "Poslovne banke su nas 'mučile' i potpuno smo izgubili u njih povjerenje. Tražili su nas i do 13,5 posto kamate za investiciju i 2,5 puta veću hipoteku od vrijednosti kredita", kaže Kovačić. Kad se pojavila mogućnost zajma mimo poslovnih banaka, Sion grupa ju je objeručke prihvatila i danas vraća kamatu od 3 posto. "Svoju proizvodnju u potpunosti izvozimo u EU i naplaćujemo račune unutar 15 dana. Imali smo ponude i na domaćem tržištu, ali ne možemo si priuštiti ovdašnje rokove plaćanja", kaže Kovačić. "Gotovo je i teoretski nemoguće da nema slučajeva aktivacije garancija.

Hamag je garancijska agencija, državno tijelo za poticanje malog i srednjeg poduzetništva i normalno je da smo odlučili preuzeti više rizika i odgovornosti. U 2012. ukupno su aktivirana 23 jamstva za projekte uglavnom iz razdoblja između 2005. i 2008. godine za što je Agencija isplatila 17,3 milijuna kuna. "Kako Hamagu po prirodi dolaze rizičniji projekti koji ne bi mogli biti realizirani bez potpore države, realno je očekivati da će postotak aktiviranih jamstava biti za 2-3 postotna boda veći nego postotak 'defaulta' u bankama", ističe Liović.Ekonomist Željko Lovrinčević ističe da država nema ni procjene koliki će to biti udar proračun. "Hamag ima još relativno mali udio u stvaranju potencijalnih obveza. Veći je problem što se ne znaju sve obveze države po ugovorima koje potpisuje poput povrata imovine ili obveza po javno-privatnom partnerstvu. Ne postoje registri potencijalnih obveza ni registar sudskih sporova koji kreiraju obveze prema proračunu", zaključuje Lovrinčević. Na pitanje imaju li projekcije koliko bi Hamagove garancije mogle dodatno opteretiti dug javnih financija, u Ministarstvu financija nisu imali odgovora već su nas uputili na Hamag.