Člankom 88. Zakona o radu propisana je zabrana prijeboja. Prema toj odredbi poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekog njezinog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.Radnik ne može dati suglasnost na prijeboj prije nastanka potraživanja.Jedno od temeljnih prava radnika iz radnog odnosa je pravo na plaću za obavljeni rad. Odreda članka 5. stavak 1. Zakona o radu određuje da je poslodavac obvezatan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću. Polazeći od toga da plaća ponajprije služi za zadovoljavanje egzistencijalnih potreba radnika i njegove obitelji, u propisima se često ograničava zahvaćanje u plaću ili se strogo sankcionira njezina neisplata.Prijeboj može biti građanskopravni (izvanprocesni), a reguliran je Zakonom o obveznim odnosima, i procesnopravni. O procesnopravnom prijeboju radi se u slučaju kad tuženik istakne u parnici prigovor radi prebijanja, a sud svojom konstitutivnom odlukom izvrši prijeboj.Ako bi se prijeboj dopustio, omogućilo bi se jednostrano zahvaćanje u radnikovu tražbinu, koju ima na temelju neisplaćene plaće i dovelo u pitanje funkciju plaće da osigurava zadovoljavanje egzistencijalnih potreba radnika i njegove obitelji.Kod toga je irelevantno radi li se o građanskopravnom ili procesnopravnom prijeboju, jer je, učinak, u bîti, isti. U slučaju da se dopusti procesnopravni prijeboj (kao i kad bi se dopustio građanskopravni prijeboj), poslodavac bi uvijek imao mogućnost uskratiti radniku isplatu plaće ako bi smatrao da prema njemu ima potraživanje, a to bi bilo suprotno svrsi odredbe članka 88. Zakona o radu. Zbog tih razloga i zabranu prijeboja, propisanu tom odredbom, treba razumijeti tako da se ona odnosi i na građanskopravni i na procesnopravni prijeboj.

Uvjeti za prijenos prava građenja

Smije li se, i pod kojim uvjetima, prenijeti pravo građenja, osnovano na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, radi izgradnje nerazvrstane ceste, na drugu osobu?

S obzirom na to da se u upitu radi o nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, valja odgovor potražiti u propisima koji se odnose na državnu imovinu, konkretnije, u Zakonu o upravljanju državnom imovinom te pratećim, provedbenim propisima. Naime, člankom 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (u nastavku teksta ZV) propisano je da Republika Hrvatska, kao nositelj prava vlasništva, ima kao vlasnik u pravnim odnosima jednak položaj kao i privatni vlasnici, ako zakonom nije što drugo određeno. Budući da je člankom 43. Zakona o upravljanju državnom imovinom propisano da će se uvjeti za osnivanje prava građenja i druga pitanja značajna za raspolaganje nekretninama, propisati uredbom Vlade Republike Hrvatske, što je i učinjeno donošenjem Uredbe o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, koja na drukčiji način propisuje uvjete osnivanja, odnosno prijenosa prava građenja od Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, valja odgovoriti na postavljeni upit na temelju posebnih propisa o upravljanju državnom imovinom. Naime, člankom 18. Uredbe o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske propisano je da nositelj prava građenja može prenijeti osnovano pravo građenja na drugu osobu prije isteka roka od 50 godina (maksimalni rok ugovaranja prava građenja), uz pisanu suglasnost osnivatelja prava građenja. Pritom je bitno naglasiti da nositelj osnovanoga prava građenja mora, uz zahtjev za prijenos prava građenja na drugu osobu, dostaviti Agenciji za upravljanje državnom imovinom (u nastavku teksta Agencija) uvjerenje o bonitetu i ovjerenu izjavu stjecatelja osnovanog prava građenja, kojom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću preuzima sva prava i obveze iz osnovnoga ugovora o osnivanju prava građenja. Suglasnost o prijenosu osnovanoga prava građenja na drugu osobu, donosi Vlada Republike Hrvatske, Upravno vijeće Agencije, odnosno ravnatelj Agencije, ovisno o Zakonom propisanoj ovlasti raspolaganja nekretninom.Bitno je naglasiti da je navedenim člankom također propisano da se, ako nositelj prava građenja prenese osnovano pravo građenja na drugu osobu bez navedene suglasnosti, ugovor raskida. I na kraju, stjecatelj osnovanog prava građenja mora upisati prijenos osnovanog prava građenja odmah nakon dostave suglasnosti.

Odgovara: Vanja Vargec, dipl. iur