Ako postojite, nudite usluge ili proizvode – morate biti online. To već neko vrijeme nije stvar diskusije, trenda ili poslovnog modela. Da bi bio uspješan, svaki biznis mora jasno komunicirati što zastupa i kako se razlikuje od konkurencije. Tu dolaze u pomoć kreativne agencije koje kreiraju vizualni identitet, razvijaju internetsku stranicu, pomažu pri boljem targetiranju korisnika i osmišljavaju marketinške strategije.

"Postoji jedan relevantan trend koji nikada neće zastarijeti, a to je upravljanje reputacijom brenda. Ima jako puno metoda kojima se to postiže. Morate biti online, a kad ste online možete biti sigurni da se o vama priča. Bitno je da vi budete dio te komunikacije i da ju usmjeravate na nešto pozitivno. Saznajte što ljudi žele prije nego radite značajne promjene i tek onda možete imati neku sigurnost da se krećete u dobrom smjeru", kaže Dario Krznar, glavni i kreativni direktor u tvrtki za web dizajn i programiranje Manifest Media. Sličnog su stava i njegove kolege u drugim agencijama iz tog sektora poput Trikodera i Kiosk studija. Ratko Jagodić, kreativni direktor i vlasnik Kiosk studija podsjeća da samo u Hrvatskoj ima gotovo tri milijuna aktivnih građana na internetu, od kojih je polovica na društvenoj mreži Facebook. "Što oni rade na internetu? Traže informacije i traže zabavu. U tom traženju bilo bi dobro da pronađu vas", navodi Jagodić.

I u ovoj agenciji podsjećaju da se neprisutnošću konkretne tvrtke na webu može puno toga izgubiti jer mnogi korisnici interneta ne mogu dobiti informaciju o vama i vašim uslugama. "Biti neprisutan na webu danas znači propuštanje prilike da se brendirate, da potencijalne korisnike konkurencije pridobijete na svoju stranu, da neutralizirate eventualno negativne stvari o vama, te na kraju- da zaradite! Korisnici pretražuju internet u potrazi za rješenjima. Zatreba li vam vodoinstalater u Zagrebu, vjerojatno ćete pohrliti na Google i ukucati 'vodoinstalater Zagreb'. Pregledat ćete prvih pet rezultata i odlučiti se za nekog od izvođača. Tako govore statistike. Oni koji ne ulažu u web stranice i optimizaciju istih, propuštaju priliku za zaradu", pojašnjava Ratko Jagodić.

Kvaliteta izrade
Vedran Križek, tehnički direktor u Trikoderu kaže da je jedna od boljih stvari interneta upravo to što ne poznaje državne i nacionalne granice te je tako apsolutno svejedno da li je konkretne web stranice izradila agencija iz Hrvatske ili agencija iz bilo kojeg drugog dijela zemaljske kugle. Dodaje da što se kvalitete tiče, najbolje hrvatske agencije niti po čemu ne zaostaju za najboljim svjetskim agencijama. Oglašavanje na webu je daleko jefitinije od bilo kojeg drugog medija, a k tome je i mjerljivo, slažu se stručnjaci iz tog sektora. No, o konkretnoj cijeni je ipak malo teže govoriti jer ona ipak ovisi o tome o kakvoj se tvrtki radi, čime se ona bavi i gdje joj je ciljano tržište. U agenciji Manifest ističu da ne postoji univerzalni cjenik koji navodi koliko košta prosječna web stranica, brending ili nešto slično. "Morate znati koliko ste spremni potrošiti i tražite ponude od više agencija", pojašnjava Damir Krznar.I u Kiosk studiju smatraju da nema prosječne cijene jer, kao što automobil može koštati od pet do 50.000 eura, tako i internetska stranica može stoji od 1500 do 150.000 kuna. Pojašnjavaju da se u stranicu od 1500 kuna sigurno ne ulaže puno te se za to može dobiti loše dizajnirana stranica na nekom gotovom predlošku, koja neće biti dobro optimizirana i na kojoj sigurno nema prostora za nadogradnje ili za veće zahvate. No, dodaju, ne treba vam ni stranica od 150.000 kuna, ako niste velika tvrtka s bogatim asortimanom ponude ili medijski portal koji treba podnositi ogromne količine podataka. U toj tvrtki upozoravaju da se vizualni identitet obično naplaćuje posebno, u što mnogi nisu upućeni te očekuju da se logotip dobije usput.

Skriveni trošak
"Nas je jedan klijent odbio zbog par tisuća kuna razlike, koji je činio vizualni identitet jer smo mu u ponudu za internetsku stranicu staviti i tu stavku. Kako napraviti web bez logotipa? Druga tvrtka nije bila toliko "iskrena" pa je ponudila cijenu za izradu web stranice, a kasnije je klijent platio par tisuća kuna više. Ono što uvijek napominjem prijateljima koji se upuštaju u posao jest da traže u ponudama skrivene cijene. Često se kriju pod stavkom "održavanje", govori o svojim iskustvima direktor Kiosk Studija. U Trikoderu kažu da, prema vlastitim iskustvima, konkretnom poduzetniku u najvećem broju slučajeva trebaju informativne stranice kako bi potencijalni klijenti mogli doći do potrebnih informacija o njemu, njegovom proizvodnom programu ili uslugama te da imaju jasnu mogućnost komunikacije sa samim poduzetnikom. "Za takav sustav dovoljan je običan jednostavniji hosting, kakvih ima za već od 300-injak kuna godišnje. Cijena usluge grafičkog dizajna direktno ovisi o kompleksnosti, a iznosi se kreću od par stotina kuna pa do više desetaka tisuća kuna u najkompleksnijim slučajevima. Potrebno je i postavljanje nekog 'open source' rješenja. Cijena i ovdje također varira ovisno o zahtjevima", kaže Križek. 

Oglašavanje na webu je daleko jefitinije od bilo kojeg drugog medija

Vedran Križek, Trikoder

Biti neprisutan na webu danas znači propuštanje prilike da se brendirate

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ratko Jagodić, Kiosk studio

Morate biti online, a kad ste online možete biti sigurni da se o vama priča

Dario Krznar, Manifest Media

Gdje se oglašavati

Facebook i Google

Marketinški stručnjaci naglašavaju da se tvrtke generalno, pa tako i online, trebaju oglašavati tamo gdje se nalazi njihova publika. Ne postoji neka posebna industrija koja je predodređena za oglašavanje na društvenim mrežama i slično te je to stvar osnovne procjene i poslovnog plana. U Manifestu navode da pri kreiranju marketinškog plana svaka agencija prvo napravi analizu tržista i učinkovitosti prošlih marketinških kampanja kako bi klijentu što preciznije ponudila kanale oglašavanja. "Unutar iste industrije često se dešava da dvije tvrtke targetiraju potpuno suprotne skupine korisnika. Uvijek je dobro krenuti sa manjim budžetima, mjeriti učinkovitost i prilagođavati se", kaže Dario Krznar. Iz Kioska pojašnjavaju da Facebook služi kao izvrsna nadopuna internetskoj stranici, odnosno za širenje priče o vama, vašem proizvodu i uslugama. Sve više su korisnici naviknuti da vijesti stižu njima, a ne da oni ukucavaju niz web stranica. Zato, preporučuju iz Kioska, družite se na Facebooku ili vodite Facebook oglase, posebno sada kada se očekuje da bi Facebookov Graph Search mogao zaista mnogo učiniti za brendove koji se pametno služe Likeovima. "Za e-commerce stranice društveni mediji čine dosta, u smislu brendiranja, komunikacije s korisnicima i istraživanja tržišta. Facebook offers su odlična stvar za mjerenje. ROI (povrat investicije) na društvenim mrežama nije toliko visok kao na Googleu, gdje ljudi konkretno nešto traže pa kad nađu 'kliknu'", preporučuje Jagodić.

Stanje

Potpore
U 2013. godini država namjerava još više ulagati u poticanje malog i srednjeg poduzetništva kroz sustav potpora

1,2 milijarde kuna, a izgledno je i više trebale bi iznositi potpore malom poduzetništvu u 2013. godini

Prihodi
Jedan segment hrvatskog gospodarstva koji je u 2012. godini otvario rast prihoda je malo i srednje poduzetništvo

1,5 posto rastao je ukupni prihod malih i srednjih poduzetnika ostvaren u 2012. godini

Farmeri
Najviše potpora koje se dodjeljuju malom i srednjem poduzetništvu odlazi na poljoprivredu točnije farme i seoska gospodarstva

24,7 milijardi kuna potpra država je dodijelila u razdoblju od 2003. do 2010. godine poljoprivrednicima

Zaposleni
malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj zapošljava veliki broj ljudi i generira najviše novih radnih mjesta

569 tisuća ljudi bilo je zaposleno u malom i srednjem poduzetništvu u devet mjeseci 2012. godine

BDP
mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj ostvaruju i značajan udjel u bruto društvenom proizvodu (BDP) na godišnjoj razini 

51,6 posto iznosio je udjel malih i srednjih poduzeća u bruto društvenom proizvodu u 2010. godini

Europa
Malo gospodarstvo, poznatije kao SME (Small & Medium Entrepreneurship), važan je dio svake ekonomije EU

70 posto zaposlenih u zemljama Europske unije radi u malim i srednjim poduzećima