Prijedlog novog zakona o obrtu u saborsku će proceduru biti upućen za dva do tri tjedna, očekuje se da će biti usvojen u travnju, a novim se zakonom želi stimulativno djelovati na razvoj obrtništva te obrtnike dovesti u ravnopravniji položaj s ostalim gospodarskim subjektima, doznaje se u Ministarstvu poduzetništva i obrta.

Prema novom zakonu, obrtnici više neće jamčiti svom svojom imovinom za poslovanje obrta, već će se zakonom utvrditi imovina potrebna za obavljanje obrta (minimalno 5 tisuća kuna). Na taj će način, smatraju u resornom ministarstvu, obrtnici po pitanju odgovornosti za obveze u obavljanju registrirane djelatnosti biti izjednačeni s ostalim poduzetnicima, odnosno svima će se, bez obzira na status, osigurati jednakopravni položaj. Novina je i uvođenje instituta prijenosa obrta kojim će se omogućiti i da se obrt može prenijeti na bilo koju treću osobu (ne samo na rodbinu), što po važećem zakonu nije moguće. Naime, važeći zakon o obrtu ne dozvoljava prijenos obrta za života obrtnika, već samo u slučaju njegove smrti.

Zakon predviđa i reformu sustava Hrvatske obrtničke komore (HOK), pa bi se tako utvrdila jedinstvena stopa komorskog doprinosa, a koji u paušalnom iznosu ne može biti viši od 4 posto osnovnog osobnog odbitka iz dohotka za cijeli komorski sustav, znači na razini udruženja obrtnika, područnih obrtničkih komora i HOK-a. Za obrtnike koji obavljaju sezonski obrt uspostavlja se obveza plaćanja komorskog doprinosa HOK-u samo za vrijeme trajanja sezonskog obavljanja posla.

Novine bi bile i neposredni izbor predsjednika HOK-a, odnosno birali bi ga svi članovi HOK-a, a HOK bi o svom radu jednom godišnje podnositi izvješće Hrvatskom saboru. Tako će se po prvi put u javnosti otvoriti rad jedne komorske institucije i uvesti transparentnost u plaćanje komorskog doprinosa, smatraju u resornom ministarstvu.

Novim se zakonom namjerava omogućiti i obavljanje svih dopuštenih gospodarskih djelatnosti u smislu domaće radinosti i sporednog zanimanja (primarno za umirovljenike i nezaposlene), kako bi se stimuliralo registrirano obavljanje djelatnosti i time smanjio udio sive ekonomije. Proširenje djelatnosti koje se obavlja putem instituta domaće radinosti te sporednog zanimanja je osobito usmjereno prema osobama u mirovini koje imaju želju biti aktivne i osigurati si dodatne prihode (maksimalno 10 prosječnih bruto plaća godišnje, odnosno oko 75 tisuća kuna).

Iz ministarstva napominju i kako inzistiraju da se u zakon uvrsti i plaćanje doprinosa za zapošljavanje, što obrtnicima sada nije omogućeno, no to treba usaglasiti s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava. Naime, obrtnici nemaju pravo na novčanu naknadu za nezaposlene osobe jer nemaju mogućnost plaćati doprinos za zapošljavanje, koji uplaćuju za svoje radnike pa u slučaju zatvaranja obrta, radnici imaju pravo na naknadu, a obrtnik nema, objašnjavaju u Ministarstvu poduzetništva i obrta.