Proizvođači kave u Hrvatskoj preko Hrvatske gospodarske komore (HGK) te Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) traže od Ministarstva financija da odustane od posebnog poreza na taj proizvod.

Naime, u tijeku je izrada novog prijedloga Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, a iako su se te izmjene posljednjih mjeseci dovodile u kontekst usklađivanja sa Europskom unijom, takva argumentacija baš i ne drži vodu. Dok se trošarine na duhan, energente i alkoholna pića moraju uskladiti s politikom EU, kod kave to nije slučaj, jer je trošarina na kavu stvar nacionalnog zakonodavstva. Poseban porez na kavu u Hrvatskoj postoji još od 1993. godine i mijenjao se u nekoliko navrata (posljednji put 2011. godine). Trenutačno on iznosi šest kuna po kilogramu. Ono što je važno i na što su nas upozorili naši sugovornici iz domaće industrije kave jest da je riječ o porezu koji ima svega pet članica EU: Belgija, Danska, Njemačka, Litva i Rumunjska. Pritom niti jedna od naših susjednih zemalja nema takvo opterećenje na kavu, a sve redom imaju uglavnom i niži PDV radi čega su hrvatski proizvođači dovedeni u nezavidnu poziciju. Milka Kosanović, direktorica HUP-ove Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede nam je rekla: "O svim spornim točkama ovoga zakona koje 'muče' proizvođače u nekoliko navrata razgovarali smo s predstavnicima Ministarstva financija, te im iznijeli svoju argumentaciju, koja ide u pravcu ukidanja ovoga zakona."

Najilustrativnije situaciju u kojoj se nalaze domaći proizvođači kave oslikava usporedba sa Slovenijom. Ta država nema poseban porez na kavu, a PDV im je 8,5 posto čime je porezno opterećenje na kavu u Hrvatskoj u odnosu na Sloveniju veće za čak 30 posto. Država ovim porezom godišnje ubere 120 milijuna kuna, no pitanje je kakva će računica biti u konačnici zbog porasta prekogranične kupnje. Potrošači će osim kave kupovati i druge artikle, pogotovo nakon 1. srpnja kada za to neće biti ograničenja. "Otvara se put i crnom tržištu kave, odnosno kave za koju nije plaćen poseban porez u Hrvatskoj. U tim se uvjetima stimulira siva ekonomija te generira gubitak prihoda državnog proračuna. Stoga 120 milijuna kuna manje u proračunu ukidanjem posebnog poreza zapravo predstavlja promišljeni oportunitetni trošak kojim bi se zadržali ostali i veći prihodi poput poput PDV-a, poreza i doprinosa", naglašava Milka Kosanović, napominjući da je najbolje da se 'uskladimo' primjenom iste prakse nama najbližih članica EU čiji su nam proizvođači i izravni konkurenti.