Hrvatski profesionalni investitori najviše „vole“ dionice Adrisa, Tiska te Valamar Adria holdinga, objavio je portal iCapital, donoseći rezultate istraživanja 'Sentiment indeks profesionalnih investitora od siječnja 2013.'.

Rezultate istraživanja prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Hrvatski profesionalni investitori najviše „vole“ dionice Adrisa, Tiska te Valamar Adria holdinga. I dalje drže da je ulazak u EU najznačajniji (pozitivan) događaj za dioničko tržište za koje 70% njih smatra da je podcijenjeno. 85% profesionalnih investitora očekuje daljnji rast CROBEXa. Općenito su bullish prema dionicama i robama, a bearish prema obveznicama (iako manje nego prije), trezorcima i novcu.

Profesionalni investitori (n=20) koji su sudjelovali u anketi u siječnju smatraju da će pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji imati najznačajniji utjecaj na hrvatsko dioničko tržište u narednih 12 mjeseci (njih 70%). Jednoglasno smatraju navedeni događaj pozitivnim za tržište dionica.

U odnosu na prethodni mjesec još veći postotak ispitanika (70% vs 53%) smatra priduživanje Hrvatske EU događajem s najznačajnijim utjecajem na diničko tržište u RH.

Osim ulaska u EU, financijski stručnjaci smatraju da će i drugi događaji imati najveći utjecaj na hrvatsko tržište dionica:

·  prodaja tvrtki u državnom vlasništvu (20%) – ovaj scenarij jednoglasno smatraju pozivnim

·  utjecaj europske dužničke krize (5%) –  ovaj scenarij jednoglasno smatraju negativnim

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

·  promjena rejtinga (5%) –ovaj događaj ispitanici jednoglasno smatraju pozitivnim

U odnosu na prethodni mjesec ispitanici su među ponuđenim odgovorima glede događaja za koji smatraju da će imati najpozitivniji utjecaj na dioničko tržište u sljedećem kvartalu ovaj put odabrali nešto drugačije odgovore u odnosu na prosinac. Za poboljšanje likvidnosti tržišta izjasnilo se 60% ispitanika (vs 21% u prosincu), za potencijalne privatizacije nešto manji postotak ispitanika u odnosu na prosinac (30% vs 47%) te za rast BDP-a i rast stranih dioničkih indeksa po 5% (ovi odgovori nisu bili zastupljeni u prosincu 2012.).

Odgovori na isto pitanje, ali dulji horizont od 12 mjeseci distribuirani su slično kao i u prosincu pa tako 45% (vs 37%) smatra da će pad premije rizika s ulaskom u EU imati najznačajniji utjecaj. 30% ispitanika, nešto manje nego u prošlom mjesecu (32%), drži potencijane privatizacije drugim najznačajnijim događajem dok 15% ispitanika u prosincu smatra da će rast BDP-a imati najznačajniji utjecaj na dioničko tržište (vs prošlomjesečnih 15%).

Mišljenja kod najnegativnijeg utjecaja na tržište u naredna tri mjeseca su se promijenila u odnosu na prosinac. 35% ispitanika (vs 47%) i dalje smatra daljni pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti najutjecajnijim faktorom, a isti postotak ispitanika (35%) drži da će rezultati kompanija u 2012. također imati najznačajniji negativan utjecaj na tržišta. 20% njih drži daljnji utjecaj europske dužničke krize drugim najutjecajnijim događajem, a slabu likvidnost 10% ispitanika smatra događajem koji će negativno utjecati na tržište.

U periodu od godine dana, ispitanici su na prvo mjesto svrstali daljni pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti (35% vs 42% u prosincu), na drugo daljnji utjecaj europske dužničke krize 20% (vs 26%)  te na treće mjesto po 15% ispitanika naznačilo je rezultate kompanija i slabu likvidnost tržišta kao događaje za koje smatraju da će imati negativan utjecaj na tržišta.

BDP u 2013. godini i valuacija tržišta dionica

Na pitanje kakva su vaša očekivanja glede hrvatskog BDP-a za 2013. ispitanci su odgovorili sljedeće:

·  55% smatra da će se hrvatski BDP kretati između -0,5 do +0,5 %

·  30% smatra da će se hrvatski BDP kretati između +0,5 i +1,5%

·  15% smatra da će hrvatski BDP pasti između -0,5 i -3%

70% (vs 79% u prosincu) ispitanika smatra da je hrvatsko tržište dionica podcijenjeno, 30% smatra da je fer vrednovano (vs 16%) dok 0% smatra da je precijenjeno (vs 5%).

Očekivanja prema klasama imovine

Vezano za očekivanja prema različitim klasama imovine, ispitanici su pokazali daljnji porast optimizma (bullish sentiment), posebice prema dionicama (prema svim ponuđenim dionicama: hrvatske dionice 85% vs 63% u prosincu, dionice tržišta u razvoju 95% vs 74% i dionice razvijenih tržišta 60% vs 58%). Rast optimizma zamjetan je kod obveznica, pa je tako 45% (vs 16% u prosincu) bullish u odnosu na hrvatske kunske državne obveznice, dok je 40% ispitanika bullish u pogledu onih s valutnom klauzulom (u odnosu na prijašnjih 16%). Po 60% ispitanika izjasnilo se bearish u odnosu na eurobondove i korporativne obveznice. Podsjetimo, u studenom se bearish sentiment kretao između 79% i 84%.

Kod kratkoročnog tržišta duga i novca, investitori su promijenili stav, prema novcu je sada 75% ispitanika bearish (u prosincu je 74% ispitanika bilo bullish), a ispitanici su bearish i prema trezorskim zapisima za razliku od mjeseca prije (70% vs 42%). Takvo bismo raspoloženje mogli objasniti najavama o dodatnom zaduživanju države na tržištu u iznosu od cca 30 milijardi kuna putem kratkoročnog duga uz jako niske kamate i naglašen rizik refinanciranja obveza.

Očekivanja prema obveznicama razvijenih tržišta

Na svim njemačkim i američkim državnim obveznicama (dospijeća 1, 5,10 pa do 30 godina), osim na tridesetogodišnjim američkim prevladava bearish sentiment u sljedeća tri mjeseca na još višim razinama nego u prosincu (između 68% i 84% ispitanika je bearish, ovisno o dospijeću obveznice), dok su jedino na američkim obveznicama dospijeća do 30 godina ispitanici iskazali bullish sentiment (58% ispitanika). Ovakav stav je vjerojatno utemeljen na bojaznima od moguće inflacije, s obzirom na nezapamćene količine novca na tržištima, koje se u svakom trenutku mogu početi prelijevati u investicije putem kreditiranja što bi u konačnici dovelo do rasta inflacije.

Očekivanja prema nafti i zlatu

Očekivanja vezano za robe (commodities) otišla su u suprotnim smjerovima, pa za razliku od prijašnjih anketa, ovoga puta 40% ispitanika očekuje daljnji rast zlata (vs 68% u prosincu). 70% ispitanika je bullish vezano za naftu u naredna tri mjeseca, što predstavlja porast u odnosu na mjesec prije (63%). Bearish sentiment objašnjavamo poboljšanjem sentimenta investitora prema dionicama i obveznicma, pri čemu zlato više ne predstavlja toliko atraktivnu klasu imovine, dok robama (odnosno nafti) rast pogoduje, na što i ukazuje porast bullish sentimenta.

Očekivanja prema indeksima

Prvi mjesec u godini uobičajeno je blagonaklon prema dioničkim tržištima, čemu smo svjedočili i ove godine. Američki indeksi rasli su od 4-6%, dok je rast CROBEXa i veći (8,5% u siječnju). Očekivanja ispitanika vezano za indekse dioničkih tržišta jednoznačno su bullish.

85% ispitanika očekuje daljnji rast CROBEXa. 65% ispitanika je bullish vezano za DAX, dok je 60% njih bullish vezano za daljnje kretanje S&P500; indeksa.Bullish sentiment prema dioničkim indeksina korespondira sa stavovima investitora prema dionicama razvijenih tržišta i onih u razvoju. Napomenimo da smo posljednjih mjeseci svjedočili objavama pozitivnih makroekonomiskih podataka (primjerice, oporavku nekretniniskog tržišta i zaposlenosti u SAD), što budi nadu u održivi opravak ekonomije.

Očekivanja vezana uz domaće dionice

Vezano za kretanje cijena sastavnica dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEXa za sljedećih mjesec dana, i kod njih je vidljiv porast bullish sentimenta: kod 16 (vs 15 u prosincu) dioničkih izdanja prevladava bullish sentiment, a kod preostalih 9 (vs 10 u prosincu) prevladava bearish sentiment.

Dionice prema kojima su ispitanici najviše bullish su Adris d.d. (povlaštena), Tisak, Valamar Adria holding d.d., Končar EI d.d., Podravka d.d. te AD Plastik d.d.

Dionice prema kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su Ingra d.d. Atlantska plovidba d.d., INA d.d. i zagrebačka banka d.d.

Očekivanja prema tržišnim sektorima

Kada sagledamo očekivanja ispitanika prema pojedinim sektorima za naredna tri mjeseca, uočljive su promjene u odnosu na prethodni mjesec:

Bullish sentiment prevladava kod većine sektora, osim jednog – sektora materijala i obrada – kod kojeg je 65% ispitanika bearish.

Prema svih ostalim sektorima (osam sektora), ispitanici su prevladavajuće bullish raspoloženi, u rasponu od 50% (sektor komunalija) do čak 84% (kod energetskog sektora).

Porast optimizma vidljiv je dakle i kod sektorske alokacije – bullish sentiment je rastao iz mjeseca u mjesec.

Očekivanja prema kretanju tečaja

Očekivanja spram kretanja tečaja kune u odnosu na euro u sljedeća tri mjeseca pokazuju da je došlo do promjena u odnosu an prosinac: 60% ispitanika očekuje kretanje tečaja u rasponu od 7,5-7,55 (vs 42% u prosincu), 35% ga vidi na razinama višim od 7,55 (vs 42% u prosincu), dok 5% ispitanika smatra da će tečaj biti na razinama od 7,45-7,50 (vs 11%).

Očekivanja glede kretanja tečaja eura u odnosu na dolar u sljedeća tri mjeseca pokazuju da su ispitanici značajnije promjenili pogled: najveći dio ispitanika 89% (vs 47%) očekuje kretanje tečaja u rasponu od 1,30-1,35. Po 5,5% ispitanika vidi tečaj na razinama od 1,25-1,30 ili na višim od 1,35 .

Očekivanja prema kretanju tečaja eura u odnosu na švicarski franak u sljedeća tri mjeseca pokazuju da najveći dio ispitanika – 50% (vs 11%) očekuje kretanje tečaja u rasponu od 1,22-1,25. 30% (vs 9%) vidi tečaj na razinam od 1,20-1,22, a 20% ispitanika ga vidi na razinama višim od 1,25 (vs 0% u prosincu).