Prema posljednjim podacima DZS-a robni je izvoz u prosincu iznosio 682 milijuna eura, što je 18,6% manje nego u prosincu 2011. godine. Robni je uvoz u istom mjesecu iznosio 1,12 milijard1 eura, što je 5,2% manje nego u prosincu 2011., stoji u analizi RBA banke.

Tijekom 2012. godine izvoz roba bio je tek za 0,3% veći nego u 2011. Međutim, s ukupnim iznosom od 9,6 milijardi eura u 2012. robni je izvoz čak nešto iznad razine u 2008. odnosno na razinama je iz pretkriznih godina. Potonje potvrđuje preusmjeravanje domaćih poduzeća na izvozna tržišta i iskorištavanje jedinstvenog europskog tržišta. S obzirom da je tečaj EUR/HRK u 2012. bio na višoj razini nego u 2011., izvoz roba je u kunskom izrazu zabilježio rast od 1,4% u odnosu na 2011. Robni je uvoz u 2012. iznosio 16,3 milijardi eura, što je 0,7% manje nego u 2011. te čak 4,7 milijardi eura manje nego u pretkriznoj 2008. godini. S obzirom na blagi pad uvoza roba uz blagi rast izvoza, pokrivenost uvoza izvozom na razini cijele godine iznosila je 59,5%. Manjak vanjskotrgovinske razmjene u promatranom periodu dosegnuo je 6,55 mlrd. eura i 2,2 posto je niži no u 2011.

Rast izvoza, uz relativno nisku konkurentnost ograničavaju i nepovoljni trendovi u gospodarstvima naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera (EU i CEFTA), ali i procesi restrukturiranja najvažnijih izvoznih grana. Primjerice isključimo li iz statistike kategoriju izvoza ostalih prijevoznih sredstava (koja dominantno obuhvaća brodogradnju i čini oko 8% vrijednosti ukupnog izvoza te bilježi godišnji pad od 35%) robni izvoz je u 2012. porastao za 4,9%. S druge strane slaba i iscrpljena domaća potražnja te djelomična supstitucija s domaćim proizvodima utječu na kretanja u uvozu roba. Promatrajući po NKD-u osobiti rast uvoza na razini godine i u apsolutnim i u relativnim izrazima zabilježen je kod opskrbe električnom energijom (+21,1% odnosno 87,2 mil eura) te proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (+89,2% odnosno 250 mil eura). U godini pred nama očekujemo da će se rast izvoza temeljiti na preusmjeravanju domaćih poduzeća na izvozna tržišta dok će s druge strane uvoz roba biti ograničen slabom domaćom potražnjom.