Nakon što je razduživanje banaka tijekom ljeta intenzitetom iznenadilo čak i Hrvatsku narodnu banku, i prema kraju godine kapital je nastavio otjecati iz Hrvatske. Banke su u listopadu smanjile svoje obveze prema inozemstvu za dodatnih 600 milijuna eura čime je nastavljen trend razduživanja, pokazuju posljednji dostupni podaci HNB-a.Gledano od početka godine svi domaći sektori, država, realni i financijski segment, smanjili su svoju neto zaduženost za 1,2 milijarde eura što je značajno više nego 2011. godine kada je pad zaduženosti dosegnuo tek 100 milijuna eura. Najviše je interesa za zaduživanjem izvan granica izgubio domaći bankarski sektor koji balansira između povećane averzije prema riziku i pada interesa za kreditima.

Povlačenje novca
Stoga se neto dug banaka prema inozemstvu, uglavnom prema matičnim bankarskim grupacijama, smanjio za 1,8 milijardi eura odnosno 13,6 milijardi kuna do kraja listopada prošle godine. Neto dug ostalih sektora smanjio se za 0,5 milijardi eura, no dug države snažno je porastao pa je promjena na razini svih sektora bila relativno mala. Bruto inozemni dug na kraju listopada tako je iznosio 45,1 milijardi eura. Povlačenje kapitala događa se u čitavoj regiji pa ni Hrvatska nije iznimka. Dok se gospodarstvo bori s krizom i rastom broja nezaposlenih, a bankama rastu loši krediti, očekivano je slab interes za nova kreditna zaduženja. Uz pad potražnje za kreditima bankarima je je skupo držati kapital u zemlji u kojoj je ionako prosječna stopa kapitaliziranosti sustava višestruko veća nego u zemljama eurozone pa ga sele na profitabilnije lokacije.

Usporenim tempom
Neočekivano jak intenzitet razduživanja tijekom ljeta potaknuo je i guvernera HNB-a Borisa Vujčića da se jesenski sastanak druge Bečke inicijative (Vienna 2.0) održi upravo u Zagrebu. Time se problematika odljeva kapitala iz regije dodatno htjela naglasiti najvažnijim međunarodnim financijskim institucijama, uključujući MMF-u, i najvećim bankarskim grupama koje posluju na tim tržištima. Posljednji podaci Bečke inicijative za treće tromjesečje govore da se trend smanjenja izloženosti stranih banaka u 20-ak zemalja srednje i jugoistočne Europe usporio, ali još uvijek nije zaustavljen. U odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, prekogranična financiranja banaka iz zapadne Europe smanjena su za 0,1 posto BDP-a. Dok su u početku ključni uzrok razduživanja bili kapitalni problemi matičnih banaka koje su se prilagođavale Baselu III, u posljednje vrijeme razlozi su sve više lokalne prirode.

Uzrok loši krediti
To se prvenstveno odnosi na sve lošiju kvalitetu portfelja i rast upitnih plasmana banaka koji bilježe visok rast u većini zemalja regije. Upravo će pitanje loših kredita i čišćenje bilanci banaka od problematične aktive biti ključno za buduće poticanje novog kreditnog zamaha i izbjegavanje dugotrajne recesije koja u suprotnom prijeti gospodarstvima.Domaći bankarski stručnjaci suglasni su da razduživanje stranih banaka u Hrvatskoj nije problematično jer je kontrolirano i ne uzrokuje potrese naprosto zbog činjenice da kreditne potražnje gotovo i – nema.