Tmurnoj slici zaposlenosti u 2012. prosinac je prisnažio iznadprosječno. Prema Zavodu za statistiku, u tom je mjesecu 'izbrisano' 15.580 radnih mjesta. Za toliko je, naime, smanjen broj ukupno zaposlenih u odnosu na studeni.

Godina je zaključena sa 1.337.746 ukupno zaposlenih, pri čemu u pravnim osobama radi njih 1.109.719, što je gotovo 11.200 manje nego mjesec prije. Uz već dugotrajan silazi trend, natprosječnom prosinačkom padu broja kumovala je očito sezonalnost u pojedinim djelatnostima, posebice u turizmu. To pokazuje prošlomjesečni pad zaposlenih u uslugama smještaja za više od 3000, odnosno više od četvrtine ukupnog pada zaposlenih u pravnim osobama u posljednjem lanjskom mjesecu. Uz to, broj zaposlenih u građevinarstvu u prosincu je smanjen za oko 1150, u trgovini je iščezlo 1170 radnih mjesta, dok je u prerađivačkoj industriji u broj zaposlenih pao za oko 1200, spustivši se time ispod 200.000. Nešto više od 200 tisuća zaposlenih bilo je na kraju 2012. i u obrtu i slobodnim profesijama, a podaci DZS-a pokazuju da je tijekom prosinca i u toj zoni zabilježen osjetan pad – za čak četiri tisuće osoba. Promatraju li se samo zaposleni u pravnim osobama, u odnosu na studeni broj zaposlenih okopnio je za 1 posto, dok na godišnjoj razini (prema prosincu 2011.) pad iznosi tri posto.

U tom razdoblju rijetke djelatnosti su zadržale ili barem neznatno povećale zaposlenost. Nasuprot tome, broj radnih mjesta u prerađivačkoj industriji na kraju 2012. je 5,3 posto ili gotovo 11 tisuća manji nego godinu prije, u građevinarstvu je pao 7,6 posto (za 7200, na 75.000 radnih mjesta), u trgovini 3,4 posto. Prosječan pad u tim djelatnostima 2012. bio je, doduše, niži nego što sugeriraju usporedbe na kraju godine, ali trend je nedvojben. Promatraju li se 12-mjesečni prosjeci, vidljivo je da su djelatnosti u kojima je dominantan javni sektor – poput javne uprave i obrane, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi –  mahom zadržale istu razinu zaposlenosti (u obrazovanju je i blago povećana), s tim da se u usporedbama kraja 2012. i 2011. i kod njih bilježi blagi pad. Padom ispod 200 tisuća zaposlenih prerađivačka industrija je u odnosu na 2008. kraća za 50 tisuća radnih mjesta, građevinarstvo ih u odnosu na predkrizno razdoblje ima 30-ak tisuća manje, trgovina oko 45 tisuća manje, a u obrtu i slobodnim profesijama prije krize bilo je 50 tisuća više zaposlenih.