Ovo je izuzetno složen zakon, teško razumljiv i gotovo neprovediv. Država mora biti vlasnik prijenosne mreže, odnosno infrastrukture, a ne HEP, jer što će se dogoditi ako se HEP privatizira, kritizirao je HDZ-ov Đuro Popijač na saborskom Odboru za gospodarstvo prijedlog Zakona o tržištu električne energije koji je dio usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, a koji bi trebao unaprijediti liberalizaciju i razvoj tržišta. Osim HDZ-a, zakonu je prigovore našla i SDP-ov Mirela Holy, iako je u konačnici digla glas za njega.

U Zakonu ste predvidjeli da HEP odlučuje o modelu modela razdvajanja mrežne djelatnosti prijenosa, a zasad izgleda da će izabrati ITO model, odnosno razdvajanje po modelu neovisnog operatora prijenosa, što ni uređena Austrija nije uspješno implementirala. TSO model, odnosno vlasničko razdvajanje operatora prijenosnog sustava u kojem vlasnik mreže postaje samostalni operator prijenosnog sustava je puno bolji i njega imaju sve razvijenije zemlje kao Njemačka, Francuska… – prigovorila je Holy te ustvrdila kako bi država sama morala izabrati najbolji energetski model, a ne to prepuštati monopolisti HEP-u. S njome se složio i Popijač koji tvrdi da je skandalozno i nedopustivo da Vlada koja ima toliko odgovornosne snage i znanja ne odlučuje sama o modelu nego to ostavlja HEP-u kojem pak njegov sindikat uvjetuje kako bi trebala izgledati energetska struktura.

– Jedna od najvažnijih stvari u državi prepuštena je jednom poduzeću koje je takvo kakvo je i ono bi sada trebalo donositi tako važne nacionalne odluke. Model koji HEP već zastupa je najlošiji model i neće dovesti do nikakvog razvoja tržišta u Hrvatskoj. On ograničava razvoj tržišta jer će HEP biti vlasnik prijenosne mreže, a neovisni operater će naplaćivati prijenosnost. Nije isto je li država vlasnik prijenosa preko HEP-a ili bez HEP-a, jer HEP se može privatizirati pa će sve završiti kao s DTK mrežom što do danas nismo riješili – objašnjavao je Popijač, a na njega se nadovezao njegov stranački kolega Ivan Šuker koji je podsjetio da država do danas nema s HT-om vlasnički riješen problem kanala.

– Tako ima i na desetine trafostanica koje su gradili gospodarski subjekti i dali na upravljanje HEP-u, ali to nisu riješeni pravni odnosi. Koliko je samo gradova i općina provuklo na kilometre elektromreže svojim novcem, to nije HEP financirao – tvrdi Šuker te dodaje kako se ovim zakonom otvara niz pitanja jer sve će funkcionirati samo dok je HEP u vlasništvu države.

– Budite sigurni da će za nekoliko godina HEP biti predmet privatizacije i ako se država tu postavi kao vlasnik prijenosne mreže, ona je sve jasno, no ovako ostavljamo prostor za nove probleme – pojašnjavao je Šuker, dok je njegov kolega Domagoj Ivan Milošević zaključio kako nesporno država mora uvijek biti vlasnik infrastrukture, odnosno prijenosne mreže.

– Što bi danas bilo da je Plinacro ostao u vlasništvu INE? Tako HEP mora biti samo poduzeće koje upravlja, a država mora biti vlasnik infrastrukture – zaključio je Popijač ustvrdivši da će zbog tog problema HDZ glasovati protiv zakona.

Oporba je bila suzdržana oko Zakona o rudarstvu u prvom čitanju za koji smatraju da neće riješiti niti jedan od problema u praksi, u kojoj se pod krinkom istraživanja provodi nelegalna eksploatacija kamena i šljunka. Naime, događalo se da tvrtke koje eksploatiraju mineralnu sirovinu dobiju koncesiju za istraživanje bez garancije da će dobiti koncesiju za eksploataciju, pa su pod krinkom istraživanja eksploatirale polja desetljećima. To bi novi zakon trebao riješiti, jer onaj tko dobije koncesiju za istraživanje sigurno će, ako nešto otkrije u polju, dobiti i koncesiju za eksploataciju.

Tako je SDP-ov gradonačelnik Trogira Damir Rilje primjetio kako na njegovom području postoji 13 istraživačkih iskopina te tri kamenoloma, a svi znaju da su u biti sve to kamenolomi jer svi vade i prodaju škriljevac. Pa se prisjetio kada je kao član komisije Ministarstva zaštite okolišta prigovorio kako ružno izgledaju te "rupe" od istraživačkih polja na području Planog kod Trogira.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

– Oni su meni tada rekli da je to turistički atraktivno jer takvih rupa ima i u Toskani, pa nam to može biti turistička atrakcija. Tada sam im rekao da više nikada neću doći na njihove sjednice – komentirao je Rilje. Poteglo se i pitanje sanacije kamenoloma te je zaključeno kako nitko nikada u Hrvatskoj nije sanirao zatvoreni kamenolom.