Srpanj donosi pristupanje Hrvatske u Europsku uniju, ali istodobno i prekid povlaštenih uvjeta trgovanja s članicama Cefte (Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini). Taj rok je gotovo na pragu, a 750 tvrtki čiji je asortiman i prepoznatljiv i tražen na tim tržištima još se bori s nepoznanicama radi kojih uopće ne može planirati poslovanje u drugoj polovici ove godine.

Ulaskom u EU u posebno teškoj situaciji naći će se prehrambena industrija čiji će troškovi izvoza, radi gubitka povlaštenih uvjeta trgovanja, prema Bosni i Hercegovini i Srbiji postati trostruko, a prema Makedoniji dvostruko skuplji. Hrvatska je stoga lani alarmirala Europsku komisiju predloživši nesebično da povlašteni uvjeti trgovanja sa zemljama Cefte od srpnja 2013. vrijede i za konkurente iz svih članica EU. Računalo se da će hrvatske kompanije zbog duge tradicije na prostoru Cefte ipak biti u prednosti pred europskim konkurentima i na taj način zadržati izvozni učinak i svoje pozicije. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u prvih devet mjeseci 2012. samo u BiH, Crnu Goru, Makedoniju i Srbiju izvezeno je prehrambenih artikala u vrijednosti 463 milijuna dolara, od čega je na bosansko-hercegovačko tržište plasirano proizvoda za 330 milijuna dolara.  Iz Državnog ureda za trgovinsku politiku Poslovnom dnevniku su polovicom prosinca 2012. potvrdili kako su pregovori Europske komisije sa zemljama članicama Cefte, kojima se nastoje izmijeniti Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju – napokon započeli. Bili su voljni tek reći da je održan tehnički krug pregovora s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom te da se do kraja prosinca očekuje i s Makedonijom. Konkretnije podatke nemoguće je dobiti i nakon mjesec dana. Naime, ovaj utorak o Cefti je raspravljalo i Vijeće za prehrambenu industriju osnovano pri Ministarstvu poljoprivrede. Međutim, i javnost i zainteresirane kompanije ostale su opet uskraćene za transparentne podatke o uvjetima trgovanja s Ceftom u drugom polugodištu.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina iznio je tek "kako je mišljenje EK da će sa većinom članica Cefte pregovori biti gotovi tijekom ožujka ili travnja dok će nešto više problema biti sa BiH, no i taj bi dio trebao biti zaključen u traženim rokovima." Po Jakovininu obrazloženju ispada da bi prehrambena industrija tek na ljeto, samo koji tjedan prije ulaska u EU, mogla doznati kakve joj je uvjete trgovanja skrojila Europska komisija za najjača izvozna tržišta. U rovinjskoj Adris grupi izračunali su da će im nove carinske stope izvozni trošak godišnje povećati za najmanje 10 milijuna eura. Za proizvodni asortiman njihove članice Tvornice duhana, ne zadrže li se dosadašnji uvjeti trgovanja, trošak carinskih opterećenja na tržištu Srbije raste sa 15 na 57 posto, u BiH sa nula na 15, u Makedoniji sa 27 na 42 te na Kosovu sa nula na 10 posto. Iz Adrisa poručuju kako su još prije nekoliko godina prvi upozorili na problem, samostalno i u suradnji s ostalim hrvatskim tvrtkama u više navrata slali su apele Vladi tražeći da pravodobno reagira i pokuša zadržati povoljan carinski režim. Stoga, ističu, žele vjerovati da će Vlada ustrajati u pregovorima s mjerodavnim institucijama EU i izboriti uvjete koji će hrvatskim izvoznici pa tako i Adrisu jamčiti ostanak na tim tradicionalnim tržištima. "Prehrambeni sektor već se dugi niz godina suočava s kontinuiranim pogoršanjem poslovnog okruženja i uvjeta poslovanja. Negativna iskustva počinju već 2001. kada smo se suočili sa smanjivanjem carina nametnutih od strane WTO-a", iznose u najvećoj konditorskoj industriji – Krašu.

"Od tada do danas nije se radilo na konsolidaciji sektora niti podršci izvozu, unatoč tome što smo o problematici tečajne politike, kao i nizu drugih pitanja sustavno komunicirali i upozoravali nadležne institucije i javnost. Naša posljednja, zajednička inicijativa pokrenuta je prije godinu dana i vezana je uz probleme s kojim će se domaća proizvodnja suočiti izlaskom iz Cefte i ulaskom u EU. S konkretnim pokazateljima i prijedlozima rješavanja problema i ovaj put smo upoznali Vladu, nadležne državne institucije i ministarstva, no nakon godinu dana nikakvi pomaci u tom smjeru nisu učinjeni", kažu u Krašu. U ovom trenutku preostaje im, navode, alternativno rješenje, preseljenje dijela proizvodnje Kraševog brašneno konditorskog asortimana u našu tvornicu u Bosni i Hercegovini. Nažalost, ova opcija automatski znači dodatno smanjenje radnih mjesta i povećanje broja nezaposlenih. Inicijativa domaćih proizvođača išla je upravo u smjeru izbjegavanja ovakvih posljedica.Vindija i dalje, poručuju iz varaždinske tvrtke, očekuje od Vlade da nađe rješenje za izvoznu politiku naspram tržišta zemalja potpisnica Cefta sporazuma, te očuva stabilnost jedne od rijetkih uspješnih grana hrvatskog gospodarstva.

Prehrambena industrija, opominju, od 1. srpnja istodobno će na domaćem terenu biti suočena s konkurencijom iz zemalja Europske unije, koja posluje pod značajno povoljnijim uvjetima i uz veliku podršku matičnih država. Promjena carinskog režima sa zemljama Cefte dovest će do povećanja cijena svih hrvatskih proizvoda na tim tržištima. Nažalost sigurni su, kažu, da će u takvom, najgorem scenariju, trenutačni financijski gubici biti značajni. No ono što nas treba više brinuti, poručuju iz Vindije, trajni je gubitak tržišnih udjela na tim dosad izvozno vrlo važnim tržištima za hrvatske prehrambene tvrtke.Kao dio poslovne strategije regionalnog širenja, Vindija kontinuirano ulaže u proizvodne kapacitete u Srbiji, čiji su pogoni opremljeni i proizvode u skladu s najvišim standardima EU kvalitete te već posjeduju EU izvozne brojeve. U susret ulasku u EU intenzivirali su, navode, ulaganje u te proizvodne kapacitete, što će im omogućiti da manji dio očekivanih izvoznih gubitaka u najgorem razvoju situacije po hrvatske izvoznike kompenziraju vlastitom proizvodnjom na području članica Cefte.U ovom trenutku, ističu u Vindiji, ne planiraju preseljenje sadašnjih pogona iz Hrvatske. Nadaju se da će se Vlada ipak izboriti za očuvanje uvjete poslovanja s državama Cefte, čime će istodobno dobiti priliku za očuvati postojeće pogone i radna mjesta svih prehrambenih industrija u Hrvatskoj te omogućiti uvjete za njihov daljnji razvoj, usprkos novoj EU konkurenciji.

Asortiman proizvoda koji Badel 1862 izvozi na tržišta Cefte bazira se na jakim alkoholnim pićima i vinima pa te dvije kategorije, ističu na toj adresi, treba promatrati odvojeno. Naime, jaka alkoholna pića su roba s visokim trošarinskim nametom i ona niti do sada nisu imala nikakva olakšanja proizašla iz ugovora s Ceftom. Što se tiče vinskog asortimana on će, ocjenjuju, biti značajno ugrožen izlaskom Hrvatske iz Cefte. Svjesni rizika izlaska iz Cefte u protekle dvije godine, podsjećaju u Badelu, pojačali su aktivnosti na prekomorskim tržištima. Od ukupna izvoza vina čak 98 posto količina, iznose, realiziraju na tržištima prekomorja i zapadne Europe.U Atlantic Grupi odgovaraju da su svjesni negativnih implikacija koje ukupnom hrvatskom gospodarstvu nosi izlazak iz trgovinskog režima Cefte koji će nastupiti ulaskom Hrvatske u EU i u tom smislu kao kompanija aktivno sudjeluju u svim inicijativama i naporima koji se ulažu u pronalaženje adekvatnog rješenja kroz pregovore hrvatske Vlade i nadležnih institucija Unije. Te nove okolnosti, dodaju, na poslovanje Atlantic Grupe neće u većoj mjeri utjecati jer, imaju dobro alociranu proizvodnju unutar i izvan zemalja Unije. Virovitička tvornica šećera Viro također ne strahuje od posljedica Cefte. Većinu šećera izvoze na tržišta zemalja EU pa izlazak Hrvatske iz okvira Cefte na njihovo poslovanje nema utjecaja.

Uvjeti

Zaokret na nova tržišta

U organizaciji Državnog ureda za trgovinsku politiku krajem studenoga 2012. održan je skup na temu "Hrvatska i trgovinska politika EU, izazovi i mogućnosti." Skupu je nazočio i zamjenik generalnog direktor Opće uprave za trgovinu Europske komisije Peter Balas od kojega se očekivao konkretniji odgovor na veliku enigmu vezanu uz trgovanje hrvatskih tvrtki na tržištima Cefte nakon srpnja 2013. s obzirom na inicijativu Hrvatske da stečeni uvjeti vrijede i za tvrtke svih članica EU. Balas je međutim, uzvratio kako "neće biti moguće zadržati sadašnje uvjete, te neka se hrvatske kompanije okrenu novim izvoznim destinacijama koje im otvara ulazak u EU," spomenuvši izravno afričko-pacifičko područje gdje Hrvati sada ne izvoze.

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

BiH

Rješenje preseliti proizvodnju

"BiH je usvojila platformu kojom želi zadržati postojeće zaštitne mjere, tu strategiju moramo zadržati i ne smijemo popustiti", kazao je krajem 2012. ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović predloživši hrvatskim tvrtkama neka svoje pogone prebace u BiH i tako nastave prodavati robu bez carina uz angažiranje radne snage i sirovina iz BiH.

Činjenice

BiH
Najvažniji trgovinski partner Hrvatske u sklopu Cefte je BiH u koju je prije 3 godine izvezeno robe u vrijednosti
milijardu eura.

62% izvoza u sklopu Cefte Hrvatska ostvaruje s BiH, a u strukturi uvoza BiH zauzima 58 posto.

Srbija
Drugi najvažniji trgovinski partner Hrvatske u sklopu Cefte je Srbija u koju je prije 3 godine izvezeno robe u vrijednosti 349 mil. eura.

21% izvoza u sklopu Cefte Hrvatska ostvaruje s Srbijom, a u strukturi uvoza Srbija zauzima 28 posto.

Ulaganja
Države članice Cefte zanimljive su i hrvatskim ulagačima, posebice BiH i Srbija u koje je uloženo više od 1,2 milijarde eura.

30% stranih ulaganja od 1993. do 2011. hrvatske tvrtke ostvarile su u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Proizvodi
U strukturi robne razmjene Hrvatske s državam Cefte dominiraju industrijski proizvodi među kojima su najznačajniji nafta i aluminiji.

72% u strukturi izvoza iz Hrvatske u države članice Cefte čine industrijski proizvodi.

Efta
Hrvatska je i članica Europskog udruženja slobodne trgovine, a u tom trgovinskom udruženju najvažniji partneri su Švicarska i Norveška.

0,84% robe u strukturi hrvatskog izvoza odlazi u Švicarsku, a prije 3 godine ta vrijednost je iznosila 75 milijuna eura.

Turska
Hrvatska je s Turskom potpisala ugovor o slobodnoj trgovini 2002. godine, a Turska se nalazi na 12 mjestu u ukupnoj robnoj razmjeni.

0,95% robe u strukturi hrvatskog izvoza odlazi u Tursku, a prije 3 godine ta vrijednost je iznosila 84 milijuna eura.