Zbog nekih razmišljanja da bi se pred Arbitražnim sudom moglo osporavati da je Savudrija u Hrvatskoj slovenska je vlada prošlog tjedna odgodila odluku o tome kako će u svom podnesku definirati što je predmet graničnog prijepora, tvrdi u utorak ljubljansko "Delo".

O podnesku, koji prema rokovniku Arbitražnog suda treba biti predan 11. veljače, slovenska vlada raspravljala je na svojoj redovnoj sjednici prošlog četvrtka, što je potvrđeno, ali je zbog tajnosti postupka nisu navedene druge pojedinosti osim da se radilo o "dužoj" točki dnevnog reda.

Vodeći slovenski dnevni list navodi, međutim, da po njegovim informacijama suglasnost o tekstu slovenskog podneska arbitraži, unatoč približavanju roka, nije postignuta. Zato je on vraćen na dodatno razmatranje ministarstvu vanjskih poslova.

"Po našim informacijama neki se zalažu da Slovenija u podnesku zagovara kopnenu granicu do rta Savudrija", navodi list te dodaje da su se pojavile razlike u gledanju struke i politike kako u podnesku definirati granični prijepor.

Očekivalo se da će vlada bez problema potvrditi dokument na kojemu je dugo vremena radila skupina stručnjaka, ali se to za sada nije dogodilo, navodi "Delo".

"Iz neslužbenih ali pouzdanih izvora doznali smo da je rasprava o podnesku bila duga jer su neki članovi vlade iznosili razmišljanje da bi se pred arbitražom moglo zagovarati ponešto drukčija stajališta o tijeku granice od onih koja su vrijedila do sada", navodi "Delo".

"Neki od predsjednika koalicijskih stranaka, koji su se prije tri godine protivili Arbitražnom sporazumu te tražili da se on odbije na referendumu, na sjednici su iznosili mišljenje da bi pred arbitražom trebalo zagovarati tezu o državnoj granici s Hrvatskom prema povijesnim granicama općine Piran – do rta Savudrija. No, nakon duže rasprave, članovi vlade o tome nisu donijeli nikakav zaključak nego su gradivo vratili ministarstvu vanjskih poslova da ga ponovo prouči i analizira sve dileme", navodi "Delo", koje tu situaciju povezuje i s previranjima u slovenskoj politici zbog krize vladajuće koalicije.

Neimenovani slovenski stručnjak za međunarodno pravo izjavio je za "Delo" kako treba biti svjestan da postupak pred Arbitražnim sudom nije proces u kojemu bi se "pregovaralo ili mešetarilo" gdje je granica, nego se radi o iznošenju argumenata i dokaza obiju strana o tome gdje je bila nekadašnja "međurepublička" granica između Slovenije i Hrvatske 25. lipnja 1991. godine, kad su obje proglasile nezavisnost te koji su dijelovi možda sporni.

štedi vrijeme i novac

Rješenje koje mijenja pravila inventure – više nema kaosa ni stresa!

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Šibenik pokazuje da je formula za dobre ideje jednostavnija nego što mislimo

"Sam predmet graničnog prijepora već je zapravo definiran Arbitražnim sporazumom Hrvatske i Slovenije, jer prema njemu arbitri moraju odrediti tijek granice između dviju država, kontakt Slovenije s otvorenim morem te odrediti režim korištenja morskih područja", navodi "Delo". List podsjeća da je prema Arbitražnom sporazumu postojala mogućnost da dvije države zajednički definiraju predmet spora, ali da se to nije dogodilo, pa će svaka u podnesku iznijeti svoju argumentaciju.

"Neslužbeno, slovenski podnesak za Arbitražni sud sadrži čak 450 stranica te još 800 stranica priloga, a Slovenija je do sada za postupke i rad vezan na arbitražu potrošila 2,2 milijuna eura", navodi list te dodaje da, po njegovoj informaciji, ni hrvatska vlada još nije definitivno potvrdila podnesak koji će Arbitražnom sudu predati u roku.

Neke slovenske civilne udruge, ali i pojedini političari i povjesničari u vrijeme izbijanja prijepora oko razgraničenja na moru zalagali su se proteklih godina da Slovenija zahtijeva ispravak nekadašnje međurepubličke granice kako bi došla u povoljniju poziciju za dobivanje teritorijalnog izlaza na otvoreno more te predlagali da se crta kopnenog razgraničenja povuče do rta Savudrije.

Tome u prilog iznosile su se različite "povijesne" teze, najviše ona da je nekadašnji vlasnik Savudrije, švicarski grof Antonio Caccia, taj teren svojom darovnicom iz 1891. godine poklonio općini Piran te da se piranska općina više od 700 godina protezala i na Savudriju, sve do razgraničenja Italije i bivše Jugoslavije nakon II. svjetskog rata, kad su teritorij Slovenskog primorja i Istre uključeni u dvije tadašnje jugoslavenske republike, kada je Piran postao slovenska općina, dok jer Savudrija priključena hrvatskoj općini Buje.