Imovina obveznih mirovinskih fondova u prošloj je godini porasla nešto više od deset milijardi kuna. Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za prosinac, neto imovina četiriju OMF-ova na kraju godine iznosila je 51,13 milijardi kuna. Godinu prije, OMF-ovi su upravljali sa 41,06 milijardi. Najveći rast imovine ostvaren je u domaćim vrijednosnim papirima. Ukupno je riječ o 8,2 milijarde kuna, od čega se dvije trećine tiče državnih obveznica. Mirovinski su fondovi tako u 2012. povećali izloženost državnom dugu za 6,15 milijardi kuna, odnosno za 22,74 posto. U tom segmentu ulaganja prednjači AZ fond kojemu je imovina u državnim obveznicama porasla za 1,98 milijardi kuna i posljednjeg dana prosinca iznosila 13,33 milijarde. Slijedi RBA fond sa rastom od 1,7 milijardi, pa Erste Plavi sa 1,26 milijardi te PBZ/CO fond sa 1,19 milijardi.

Najveći rast 27,95%
Promatra li se ukupni rast imovine po fondu u relativnim iznosima, najmanji je iznosio 21,91 posto i pripada PBZ/CO fondu, dok je najveći rast od 27,95 posto ostvario Erste Plavi. Ako se pak promatra kretanje imovine u apsolutnim iznosima, najveći rast od gotovo četiri milijarde kuna ostvario je i najveći fond na tržištu – AZ. Taj fond je na kraju prosinca upravljao sa 40 posto ukupne imovine svih OMF-ova. Najmanjem fondu, Erste Plavom, imovina je porasla 1,49 milijardi kuna. Na domaćem tržištu, OMF-ovi su pored državnih obveznica, najviše kupovali kratkoročne vrijednosne papire. Taj dio imovine u prošloj je godini porastao za 873 milijuna kuna na 986,7 milijuna. Riječ je o skoku od 772 posto u odnosu na godinu prije. Solidan rast ostvaren je i kupnjom dionica na Zagrebačkoj burzi. OMF-ovi su u domaćim dionicama imali 801,4 milijun kuna više nego godinu prije. Posljednjeg dana 2012. bili su vlasnici  6,54 milijarde kuna vrijednih dionica domaćih kompanija. Od tog iznosa, čak pola otpada na samo dvije kompanije – Hrvatski telekom i Inu. Prema dostupnim podacima o deset najvećih dioničara, četiri fonda drže 3,28 milijardi kuna tih dionica, od čega 1,14 milijardi otpada na udio RBA fonda u HT-u i 1,08 milijardi AZ-ovog udjela u Ini.

Više u depozitima i gotovini
Znakovito je da je rast imovine u depozitima i gotovini bio veći od rasta vrijednosti imovine na domaćoj burzi. Mirovinci  su imali 511,4 milijuna kuna više u depozitima (ukupno je riječ o deponiranih 1,19 milijardi) te 303 milijuna više u gotovini (ukupno je riječ io 531,3 milijuna kuna). Mirovinski fondovi su prošle godine nešto više ulagali i na inozemnim tržištima. Ukupno je ta imovina porasla za 1,33 milijarde kuna, od čega se najveći dio odnosi na RBA kojemu je taj dio imovine porastao 1,05 milijardi kuna. Još je jedino AZ imao pozitivan predznak u tom segmentu (plus od 551,2 milijuna), dok su ostala dva fonda zabilježila pad.