Naftom bogat Azerbajdžan jedna je od zemalja s kojima Hrvatska bilježi snažniju robnu razmjenu.

Lani je izvoz prema podacima DZS-a u Azerbajdžan dosegnuo 46 milijuna eura, što je 19 puta više nego 2011. godine. U udruzi Hrvatski izvoznici i u Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu kako još nisu dobili podatke o strukturi izvoza i uvoza od DZS-a za 2012. No, prema posljednjim podacima koji su obrađeni, u prvom je polugodištu 2012. trećinu izvoza na azerbajdžansko tržište činio sladoled, a značajan su udio imali još pripravci za brijanje, te samokretni buldožeri, pripravci za prehranu životinja i lijekovi. U HGK, međutim, procjenjuju da je glavni poticaj lanjskom izvoznom skoku u Azerbajdžan ipak dala brodogradnja, jer je Uljanik u nekoliko navrata isporučivao brodove tijekom prošle godine, točnije dva broda za državnu tvrtku Azerbaijan State Caspian Shipping Company.

Proteklih je godina inače najtraženiji hrvatski izvozni proizvod u toj zemlji bio električni transformator, te lijekovi i neprerađeni duhan, a do 2009. robna jer razmjena dvije zemlje bila gotovo simbolična, uz suficit na hrvatskoj strani. U međuvremenu, robna razmjena bilježila je stalni rast, najviše temeljen na uvozu nafte, pa je i Hrvatska ostvarivala veliki deficit u razmjeni. Ipak, lani je prepolovljen uvoz iz Azerbajdžana (sa 558,7 milijuna eura iz 2011. na 278,8 milijuna eura), što je umanjilo deficit. No, očekivanja su od povezivanja dvaju gospodarstava velika – s hrvatske strane škverovi iskazuju interes za gradnju i obnovu tamošnje flote, a perspektivnima se za daljnju suradnju u HGK drže i sektori energetike, turizma, farmaceutike, infrastrukturnih radova, metalurgija i strojogradnja, te poljoprivreda.