Twitter poruka u kojoj je riječki gradonačelnik neprimjerenom ocijenio izjavu slovenskog ministra vanjskih poslova da Hrvatska možda nikad neće u EU, ako zbog političke krize slovenski parlament uskoro ne ratificira hrvatski pristupni ugovor s Unijom, možda je znak približavanja lokalnih izbora u Hrvatskoj, po ocjeni ljubljanskog "Dela" od nedjelje.

"Kažu Slovenci da možda nikad nećemo u EU. Došlo je vrijeme da im netko konačno kaže: možda mi nećemo u EU ali nećete ni vi na Jadran", riječi su koje je na svom Twitter profilu objavio riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, poručivši tako što misli o izjavi slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koji sumnja da će Hrvatska ući u EU ako se dogodi da slovenski parlament uskoro ne ratificira hrvatski pristupni ugovor, što Ljubljana povezuje s pitanjem Ljubljanske banke.

Prema prilogu koje je o Oberneslovu 'tweetu' i reakciji slovenskih diplomata iz Zagreba na nju objavilo "Delo", ta bi polemika možda mogla biti shvaćena kao dio predizborne scene u Hrvatskoj, gdje se očekuju lokalni izbori. "U Hrvatskoj se približavaju lokalni izbori, a upravo je Istra zbog konflikta koalicijskih partnera SDP-a i IDS-a u središtu predizborne medijske pozornosti" navodi list. Zato se, ocjenjuje "Delo", Twitter poruka riječkog gradonačelnika Obersnela koji je član SDP-a može shvatiti kao dio predizbornog igrokaza, posebno s obzirom na to da su je naglašeno prenijeli mediji.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u četvrtak je u emisiji Slovenske televizije rekao da će učiniti sve kako bi došlo do kompromisnog rješenja pitanja Ljubljanske banke do kraja veljače, čak i ako zbog povlačenja njegove stranke iz vlade bude djelovao kao ministar u ostavci, te da još ima nešto vremena da hrvatski pristupni ugovor s EU-om bude ratificiran na vrijeme, kako bi Hrvatska po planu postala članicom Unije 1. srpnja ove godine. No, ako bi kriza onemogućila da sadašnji parlament ratificira taj ugovor, onda bi se moglo dogoditi da Hrvatska uopće niti ne postane članicom EU-a jer proširenje integracije zbog gospodarskih problema Uniji sada nije u interesu, naveo je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec govoreći u emisiji "Pogledi Slovenije".

U njoj je o političkoj krizi zbog zahtjeva da odstupi premijer Janez Janša i mogućem razvoju događaja govorio zajedno s ostalim predsjednicima političkih stranaka. Svojom izjavom o Ljubljanskoj banci i mogućnosti da do ratifikacije i hrvatskog članstva u EU uopće ne dođe, Erjavec je zapravo replicirao na apel predsjednika Socijalnih demokrata (SD) Igora Lukšiča u istoj emisiji. Lukšič je članicama Janšine koalicije, među kojima je i Erjavčeva Demokratska stranka umirovljenika (DESUS), poručio da sadašnji parlament, bez obzira na krizu, kao jedan od svojih prioriteta bez obzira na opasnost prijevremenih izbora, "mora" ratificirati hrvatski pristupni ugovor s EU-om, zbog stabilnosti i budućnosti Slovenije i njenog međunarodnog ugleda.

Erjavec pak tvrdi da se je spreman angažirati s hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić i stručnjacima za pitanje Ljubljanske banke Argarom i Rogićem da se pitanje Ljubljanske banke riješi do kraja veljače, ali je uz to upozorio da Ljubljanska banka "nesumnjivo ozbiljan problem", te da Slovenija i dalje zahtijeva da se tužbe protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj povuku.

Ljubljansko "Delo" povodom medijskih reakcija i internetskih komentara što ih je Obersnelov 'tweet' izazvao na hrvatskoj strani ipak primjećuje da oni nisu onako "agresovni i napadački" na Sloveniju, kako su znali biti u nekim drugim prilikama hlađenja bilateralnih odnosa, te prenosi izjavu slovenskog veleposlanstva u Zagrebu da slovenski ministar u emisiji nije prijetio uskraćivanjem ratifikacije nego upravo obrnuto, najavio da će to biti njegov prioritet i da ima vrlo precizan plan kako to postići.

Važnost dobrih odnosa s Hrvatskom vodeći slovenski dnevnik i u ovoj prigodi ilustrira podacima po kojima trgovinska razmjena između dviju država prelazi milijardu dolara. Uz to, podsjeća "Delo", Slovenci su po broju noćenja drugi ili treći strani turisti u Hrvatskoj, a posebno mnogo ih dolazi na području Istre i Kvarnera, gdje imaju i velik broj nekretnina u svom vlasništvu, navodno oko 110.000.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

digitalna otpornost

Upravljanje rizicima više nije igra na papiru – DORA zahtijeva rezultate