Preliminarni rezultati izvještaja o projektu clean start ukazuju da Vlada u kratkom roku treba unaprijediti evidenciju imovine i obveza države i javnih poduzeća, aktivirati upravljanje javnim dugom, a kod proračunskih korisnika i trgovačkih društava u vlasništvu države aktivirati financijsko upravljanje, smatra Anton Bajo iz Instituta za javne financije (IJF).

Vlada je 8. siječnja objavila preliminarne rezultate projekta clean start "Analize postojećeg stanja u državnim tijelima i trgovačkim društvima s konceptom poboljšanja efikasnosti upravljanja".

Bajo u najnovijem Aktualnom osvrtu IJF-a, pod naslovom "Vlada i državne financije – clean start ili clean stop", na temelju analiza iz clean starta i prethodnih analiza IJF-a, daje sažetak poruka, glavnih mjera, nalaza i preporuka usmjerenih na konsolidaciju i poboljšanje upravljanja državnim financijama u Hrvatskoj.

Tako uz ostalo preporučuje izradu godišnjih izvještaja ministarstava koja bi trebala obuhvatiti i poslovanje javnih društava koja su u mjerodavnosti ministarstava, preporuča da se, umjesto prihodima i rashodima, Vlada i ministarstva bave imovinom i obvezama, smatra da bi Vlada već sada trebala napraviti cjelovitu reviziju upravljanja javnim dugom, da se treba usmjeriti ka financijskom upravljanju, ukazuje na potrebu stalne edukacije o financijskom upravljanju te potrebu strateškog upravljanja.

Zamjećuje kako, izuzev Ministarstva financija, ministarstva rijetko izrađuju godišnje izvještaje ili ih ne objavljuju na svojim internetskim stranicama. "U godišnjem izvještaju svako mjerodavno ministarstvo trebalo bi napraviti 'inventuru' imovine i obveze, ali i popisati djelatnike, materijalne troškove te objasniti sve aktivnosti tijekom godine, usklađene s njihovom misijom, ciljevima i strategijom razvoja. U tim izvješćima treba obuhvatiti i poslovanje javnih društava koja su u mjerodavnosti ministarstva", smatra Bajo. Tako bi godišnji izvještaj Ministarstva gospodarstva, uz usporedbe planiranih i ostvarenih ciljeva i aktivnosti, trebao sadržavati i analizu 17 društva u većinskom vlasništvu države.

Umjesto bavljenja prihodima i rashodima Vlada i mjerodavna ministarstva trebaju se baviti imovinom i obvezama, ističe Bajo, uz napomenu kako su glavni problemi države vezani uz imovinu i obveze i njihovo upravljanje, naročito nefinancijsku imovinu za koju nema objedinjenog popisa niti utvrđene vrijednosti.

Svako ministarstvo već sada treba izraditi konsolidiranu bilancu (imovine i obveza) jer su one temelj za izradu ukupne bilance države, naglašava Bajo i dodaje kako je na strani obveza naročito problematična visina i struktura obveza trgovačkih društava i institucija u sustavu zdravstva (uglavnom bolnica).

Vezano za javni dug navodi da bi, prema priručniku o Statistici duga javnog sektora MMF-a, Hrvatska u javni dug trebala uključiti obveze ne samo proračuna opće države nego i društava u većinskom vlasništvu države.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

Pored izravnih obveza, Ministarstvo financija mora voditi računa o potencijalnim i nepodmirenim, a dospjelim obvezama iz sustava zdravstva, problem su i visoke izravne i potencijalne obveze u javnom sektoru.

To je i više nego dovoljan signal Vladi da veću pozornosti posveti unapređenju upravljanja javnim dugom. Vlada i Ministarstvo financija moraju proširiti obuhvat javnog duga, obavljati redovite kreditne i analize rizika te u većoj mjeri pratiti i upravljati rizicima dospijeća potencijalnih obveza, naročito po izdanim jamstvima. Već sada Vlada treba napraviti cjelovitu reviziju upravljanja javnim dugom.

U javnome sektoru nije zaživjela praksa financijskog upravljanja, ističe Bajo i zamjećuje kako razloge treba potražiti u analizi stručnih kvalifikacija djelatnika zaposlenih u financijskim službama ministarstava, proračunskih korisnika i javnih društava. Vlada je clean start trebala početi s utvrđivanjem stručnih kvalifikacija tih djelatnika. Bez takvih analiza, dodaje, cijeli proces financijskog upravljanja, kao tehničke kategorije, ostat će i dalje ispolitiziran.

I analiza clean start pokazala je nužnost i potrebu dodatne edukacije djelatnika prve razine managementa (zamjenika i pomoćnika ministara) o financijskom upravljanju, a Bajo ističe i potrebu stalne edukacije djelatnika u financijskim službama i donositelja odluka.

Upozorava i kako u Hrvatskoj ne postoji definicija strukturnih reformi niti su jasno utvrđeni troškovi provedbe prošlih, ali i postojećih (predloženih) strukturnih reformi. "U novim gospodarskim strategijama treba vezati planove s izvorima i mogućnostima financiranja i pretočiti ih u programe i proračune. Bez toga nije moguć uspjeh reformi", navodi.

"Od Vlade je teško očekivati da će u jednom mandatu napraviti clean start i obaviti potrebna restrukturiranja i konsolidacije javnog sektora. Međutim, Vlada se u kratkom roku treba pomaknuti od prakse evidencije financijskih transakcija i viđenja državnog proračuna i financijskih planova javnih društava kao prolaznog 'uplatno-isplatnog računa' i usmjeriti se na razvoj dobrih praksi financijskog upravljanja", zaključuje Bajo.