Prema zadnjim podacima za studeni 2005. krediti banaka u Hrvatskoj zabilježili su nastavak snažnog rasta za više od 3,1 milijardu kuna, što je tek malo niži iznos od rekordnog listopada s 3,2 milijarde kuna. Tako su prema podacima Hrvatske narodne banke na kraju studenoga 2005. ukupni krediti banaka u svim sektorima premašili iznos od 154 milijarde kuna. Stanovništvo se tijekom studenoga zadužilo za novih 1,2 milijarde kuna, dok je kod poduzeća, nakon porasta u listopadu, i u studenom zabilježen znatno veći rast kredita nego u prijašnjim mjesecima za gotovo 1,8 milijardi kuna. U ukupnim kreditima svim sektorima krediti stanovništvu zastupljeni su s 50,2 posto, a trgovačkim društvima s 39,6 posto, a ostatak otpada na središnju (8,2 posto) i lokalnu državu te bankarske i nebankarske institucije. Porast kreditiranja poduzeća iz Hrvatske udruge banaka nazivaju “konačnim pozitivnim pomakom” iako glavni direktor HUB-a Zoran Bohaček smatra kako se porast takve vrste kredita navjerojatnije neće nastaviti. Svoju tvrdnju potkrepljuje novim najavljenim mjerama HNB-a zbog kojih se, iako imaju poboljšan pravni sustav i razvijenije poslovanje, banke neće posvetiti poduzećima u potrebnoj mjeri. S druge strane, banke će i dalje, kaže, gledati na profitabilnost i sigurnost te će tako biti još više okrenute kreditiranju građana.

Kamate na minimumu
Poduzeća će tako biti prisiljena zaduživati se u inozemstvu zbog otežane financijske intermedijacije banaka te samom činjenicom da jamstva ulaze u graničnu pričuvu te se tako bankama nikako ne olakšava posao. Time se nastavlja trend snažnog rasta kredita o čemu govore i podaci da su na godišnjoj razini, u odnosu na studeni 2004. godine, ukupni krediti banaka povećani za 26,3 milijarde kuna, što predstavlja godišnju nominalnu stopu porasta od 20,5 posto. Što se tiče kamatnih stopa, Bohaček je izjavio kako su one trenutno dosegle svoj “povijesni minimum” koji se međutim neće dugo održati. “Mjesta za pad kamatnih stopa više nema tako da će najvjerojatnije doći do njihova ponovnog povećanja. To će se odvijati u malim koracima tako da neće biti odmah zamjetno. Sa sličnim je trendom počeo ECB koji je referentnu kamatnu stopu podigao nakon pet godina. Naizgled ništavnih 0,25 posto samo je prvi od malih koraka prema ponovnom porastu stopa jer su tako poskupjeli izvori financiranja domaćih banaka”, izjavio je Bohaček. Banke u Hrvatskoj još nisu konkretno zaprijetile podizanjem kamatnih stopa iako su najavile svoju prilagodbu tržištu. Valja napomenuti da na visinu kamatne stope ne utječe samo granična obvezna rezerva na izvore iz inozemstva nego se ona formira i pod utjecajem vanjskog tržišta i konkurencije na domaćem tako da bi upravo kompeticija između banaka u Hrvatskoj mogla na kraju presuditi i samim kamatnim stopama. Prema podacima središnje banke, ukupni su krediti stanovništvu krajem studenoga iznosili 77,3 milijardi kuna, što je povećanje za 1,18 milijardi kuna ili za 1,5 posto u odnosu na protekli mjesec.

Rast kredita u tvrtkama
U ukupnim kreditima stanovništvu s 34,8 posto zastupljeni su stambeni krediti, koji su na kraju studenoga iznosili 26,9 milijardi kuna ili 1,7 posto više nego u mjesecu prije, a za 6,2 milijarde kuna ili za 29,7 posto više nego prije godinu dana. Plasmani stanovništvu i nadalje bilježe najsnažniji rast s tendencijom ubrzanja od kraja 2004. Istodobno su krediti banaka trgovačkim društvima na kraju studenoga prošle godine iznosili 61 milijardu kuna. To je za oko 3 posto više nego u mjesecu prije.

Sužen manevarski prostor za kretanje kamata

Ponuda kredita dosada je utjecala na cjelokupnu potražnju na način da su se uvodili novi paketi sa sve nižim kamatnim stopama što je pak dovodilo do povećane potražnje. Novim mjerama HNB-a sužen je prostor takvu poslovanju što će neminovno dovesti do pada potražnje. Banke će, pretpostavlja se, još neko vrijeme prihvaćati smanjenje prinosa, no takve mjere samo odgađaju neizbježno povećanje stopa.