Iako su u nedavnom istraživanju hrvatski građani imovinu vrijednu milijun kuna okarakterizirali kao psihološku granicu imućnosti, u kolokvijalnom kontekstu taj je rang i dalje 100.000 eura, piše Večernji list.

 Prema prosječnim cijenama stanova u Zagrebu, kupac sa 100.000 eura danas bi mogao kupiti 12 kvadrata veći stan nego prije, piše list. Ipak, dodaju, taj cjenovni pad nije zabilježen u ponudi nekretnina na Jadranu, a slično je i s tržištem automobila. Iako se prodaja novih automobila u odnosu na 2008. smanjila gotovo za dvije trećine, teško je prepoznati trend pada cijena. U većoj mjeri padale su cijene skupljih automobila, no nejednakim ritmom, navodi se u tekstu.

"Ipak, to je i logično. Smanjenje cijena zbog unutarnje devalvacije omeđeno je brojnim utjecajima. Iako analitičari tvrde da cijena kvadrata stanova u hrvatskim gradovima ne bi trebala prelaziti iznos jedne i pol prosječne plaće, takva cijena izazvala bi goleme gubitke investitorima i financijerima – bankama koji to pokušavaju izbjeći čekajući oporavak tržišta. S automobilima je, zbog fiksne nabavne cijene, slično", piše Marko Biočina za Večernji list.