Uoči objave oglasa u Financial Timesu kojim se pozivaju potencijalni investitori da se uključe u privatizaciju HŽ Carga, oni koji ne kriju interes za ulazak u tu tvrtku, češki AWT i talijanski Trenitalia, snimili su situaciju i uočili najveće prepreke – kolektivni ugovor i ugovor s Udrugom branitelja Domovinskog rata HŽ-a.

Računica im je jasna: ako će već dokapitalizirati tvrtku čiji je dug zaključno sa 31. listopadom prošle godine iznosio 484 milijuna kuna, a koja godišnje prevozi tek oko devet milijuna tona tereta, ne žele preuzeti i obveze iz kolektivnih ugovora, visoke plaće i izdašna materijalna prava, kao ni sporazum s braniteljima prema kojem je radniku s braniteljskim stažom nemoguće dati otkaz. "Riječ je o izdašnim pravima koja u ovakvim vremenima nemaju utemeljenja", tvrdi naš izvor koji predstavlja češku tvrtku AWT koja je pokazala najviše ozbiljnosti za preuzimanje HŽ Carga i koja je već napravila due diligence.Osim plaća, koje u prosjeku iznose oko 5500 kuna, kolektivnim je ugovorom svim radnicima HŽ Carga zajamčena božićnica od 1200 kuna, regres od 1000 kuna, te uskrsnica od 300 kuna. Iako su se radnici ovog Božića odrekli tih 1200 kuna, pitanje je hoće li to htjeti ponovno napraviti. Iako prava branitelja nisu u potpunosti materijalna, prema ugovoru koji je Uprava HŽ-a dok joj je na čelu bio Davorin Kobak potpisala 2007. godine, radnicima s braniteljskim stažom ne može se dati otkaz, niti mogu biti proglašeni tehnološkim viškom, a 10 godina uoči umirovljenja ne može im se čak niti smanjiti plaća.

Kako pak kaže Ivan Forgač, predsjednik Sindikata hrvatskih željeznica, sadašnji kolektivni ugovor vrijedit će bez obzira na vlasnički status HŽ Carga jer sindikati neće odustati od svojih prava. "Ne samo da nećemo odustati nego ćemo dati sve od sebe da što glasnije kažemo da se protivimo privatizaciji. Zar nije nerazumno da država u istoj godini preuzme ogromno kreditno zaduženje kako bi se izgradio drugi kolosijek prema luci u Rijeci koji bi trebao donijeti više tereta na prugu i veću zaradu Cargu, a istodobno prodaje poduzeće koje bi taj teret prevozio i pritom zaradio?", pita se Forgač.Ni Siniša Mastelić, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata, nije suglasan s privatizacijom Carga, a definitivno kao glavnu prepreku u tom procesu ne vidi ugovor s braniteljima."U HŽ-u je aktivno 19 podružnica Udruge i predstavljamo 3500 branitelja, a samo nas trojica, ja kao predsjednik, te dopredsjednik i tajnik imamo plaće s većim koeficijentom 1,7. Moja plaća iznosi 8430 kuna i ja sam profesionalac, dakle radim samo kao predsjednik Udruge. Branitelji unutar Željeznice zbog svog statusa nemaju veće plaće, jedino su zaštićeni od otkaza i imaju prednost pri zapošljavanju", kaže Mastelić koji u tim pravima ne vidi ništa sporno s obzirom, dodaje, na to da je riječ o ljudima koji su branili Hrvatsku.No, novi vlasnik Carga imao bi, primjerice, obvezu prema tom ugovoru plaćati braniteljima prekvalifikacije i doškolovanje, a godišnje se na razini cijele željeznice, kaže Mastelić, za to izdvaja i do 100.000 kuna. "Do sada smo na taj način školovali i prekvalificirali 670 ljudi", ponosi se Mastelić. Potencijalni ulagači takve obveze ne žele preuzeti i nadaju se da će im Vlada u tome ići na ruku.

Bahata glasnogovornica

Ministra Hajdaša Dončića ne bi u to miješala

U HŽ Cargu su nam poručili kako sporazum s braniteljima neće biti "prepreka u daljnjim poslovnim aktivnostima", a iako smo isto pitanje uputili i ministru Siniši Hajdašu Dončiću, glasnogovornica Renata Ivanović mu upit nije proslijedila jer joj nismo htjeli otkriti svoj izvor. Kako nam je odgovorila, "ministar donosi zakone, a ne bavi se pitanjima u pojedinim poduzećima u svom resoru".