Osim što je potvrdio nesređenost stanja koje je nova Vlada zatekla u ministarstvima i javnim poduzećima, analiza Clean start već je i u sažetku koji je javno objavljen pokazala kako se i u prvoj godini mandata Kukuriku koalicije promjene sporo provode.

Najbolje to potvrđuje politika plaća, i u ministarstvima i u državnim tvrtkama, u kojima, za razliku od privatnog sektora, nema dramatičnih promjena. Eklatantan je primjer Ministarstvo znanosti, koje je nastavilo i pod novim vodstvom s probijanjem financijskog okvira, te je od KPMG-a dobilo upozorenje da su mu rashodi za zaposlene iznad plana za 2,2 posto, odnosno da će mu do konca 2012. samo za plaće nedostajati 510 milijuna kuna. Ekonomski institut upozorio je na to da u Ministarstvu gospodarstva nema usklađenosti koeficijenata te da vlada priličan normativni nered i neusklađenost u obračunu plaća između agencija i institucija u njegovoj nadležnosti. Primjerice, godišnji rashod za zaposlenog u tom je ministarstvu 148.949 kuna (bruto), dok je osjetno viši u agencijama pod njegovom ingerencijom. Tako je u Agenciji za javno-privatno partnerstvo on iznosio 262.442 kune, Agenciji za opremu pod tlakom 192.246 kuna, a Agenciji za osiguranje radničkih potraživanja 180.000 kuna. Usporedbe radi, u Ministarstvu poljoprivrede godišnji rashod po zaposlenome je viši nego u Ministarstvu gospodarstva, iznosi 159.892 kune, dok je u Ministarstvu financija manji – 147.945 kuna.

Još niži su iznosi po zaposlenome u Poreznoj upravi  (125.261 kuna), kao i u Carinskoj upravi (130.681 kuna). "Razlike indiciraju na postojanje uvećanih koeficijenata složenosti za ista radna mjesta u agencijama, centrima i zavodima, te odstupanje od uredbe o koeficijentima", upozorava Ekonomski institut, te preporuča novu sistematizaciju radnih mjesta i reviziju koeficijenata, njihovo konačno usklađivanje s uredbom o koeficijentima. Carinskoj upravi, primjerice, sugerira se i zbrinjavanje viška zaposlenih i razvijanje karijernog sustava, te uvođenje carinskih zvanja i sustava napredovanja. I gledano po javnim poduzećima, svi su upozoreni na nužnost smanjenja rashoda za zaposlene. U slučaju HEP-a, kao i Hrvatskih šuma, utvrđeni "wage-bill" preporuča se smanjiti za 30 posto. U obje tvrtke kolektivni su ugovori označeni kao neodrživi bez pripreme programa zbrinjavanja viška. U Hrvatskim bi šumama, primjerice, kroz četiri godine bilo potrebno provesti zbrinjavanje 2500 radnika, osobito režijskih, a za to bi trebalo osigurati 300 milijuna kuna. Dok se glavna primjedba u svim analiziranim slučajevima odnosila na novootkrivene dospjele neplaćene obveze, u slučaju HEP-a slučaj je obrnut.

Neplaćenih obveza HEP  dobavljačima koncem 2011. nije imao, no disciplina je poremećena, pa su one 30. lipnja prošle godine iznosile 183,4 milijuna kuna. U slučaju HRT-a, pak, primjetan je preokret u pogledu broja zaposlenih i vanjskih suradnika. Broj honoraraca u lipnju 2012. premašio je broj stalnih zaposlenika: angažirano je bilo 3700 suradnika pored 3390 stalno zaposlenih. Usporedbe radi, HRT je početkom 2002. imao 3507 zaposlenih i 3165 vanjskih suradnika. KPMG nužnim za HRT smatra podizanje svijesti zaposlenih o upravljanju troškovima te uvođenje evidencije radnog vremena i redovitih analiza radne učinkovitosti. "Situacija se u većini slučajeva dodatno pogoršala u odnosu na utvrđeno stanje iz 2011. jer je nastavljena inercija, nisu poduzete promjene i smanjene su tehnološke kompetencije", prokomentirao je Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, koji je sudjelovao u projektu Clean start.