Godina koja je pred nama neće biti lagana, no tek sada počinju prave reforme sustava kojim upravljamo, poručila je Vlada na svojim službenim stranicama predstavljajući cijeli popis zakona i propisa koji se počinju primjenjivati s prvim danom 2013. godine.

Najveće promjene doživjet će tako oni koji barataju gotovinom zbog fiskalizacije. Mijenja se i sustav poreza na dodanu vrijednost, što će vjerojatno rezultirati novim poskupljenjima jer se ukida nulta stopa, a PDV se ukida na luksuzne proizvode. Kazneni zakon, pak, stubokom bi trebao izmijeniti odnos između radnika i poslodavca koji ne isplaćuje plaće, jer sa zatvorskom kaznom nema kockanja.

Zakon o sanaciji javnih ustanova
Vlada kreće u sanaciju bolnica
Kako bi se javnim ustanovama koje su osnovale Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne samouprave te drugi osigurala financijska stabilnost, pokrivanje manjkova i ispunjavanje svih dospjelih obveza, po hitnom je postupku donesen Zakon o sanaciji javnih poduzeća. Prvi korak u pokretanju sanacije bit će prepuštanje gradskim i županijskim vlastima da same odluče hoće li u javnim ustanovama provesti postupak sanacije, a ne budu li to u mogućnosti, u roku 30 dana sanaciju moraju zatražiti od Vlade. To će značiti i prepuštanje svih upravljačkih prava Vladi, koja će odlučivati i o svim važnim pitanjima u problematičnim javnim ustanovama, od postavljanja novih uprava do određivanja visine plaća i utvrđivanja viška zaposlenih ili nabave nove opreme.

Kazneni zakon
Zbog neisplate plaća u zatvor i tri godine
Neisplata plaće, dijela plaće i neuplata doprinosa postali su kazneno djelo, osim ako poslodavac ne može isplatiti plaću jer na računu nema novca ili njime ne može raspolagati. Prijeti mu zatvorska kazna do tri godine, a od nje se može osloboditi onaj tko naknadno uplati zaostale plaće. Novosti su vezane i uz kažnjavanje zlostavljanja na radu (mobbing), za što prijeti do dvije godine zatvora. Produljena je kazna i za primanje i davanje mita sa šest mjeseci do pet godina na jednu do osam godina. Sramoćenje je novo kazneno djelo protiv časti i ugleda. Onaj tko pred drugim za nekoga iznese činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu kaznit će se novčanom kaznom do 180 dnevnica, a do 360 dnevnica ako to učini putem medija ili interneta, na javnome skupu. Povećana je najviša kazna za zloporabu položaja i ovlasti sa 10 na 12 godina zatvora.

Zakon o poštanskim uslugama
Napokon liberalizacija, HP-u univerzalne usluge
Zakonom o poštanskim uslugama u Hrvatsku je uvedena potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga, što je i zajamčeno pravnom stečevinom EU. Zakonom se ukida pravo monopola na obavljanje rezerviranih univerzalnih poštanskih usluga, a obveza nacionalnog operatera Hrvatske pošte (HP), koji će i dalje obavljati univerzalnu poštansku uslugu, i to sljedećih 15 godina, bit će da pet dana u tjednu na većini teritorija u Hrvatskoj obavlja 95 posto poštanskih usluga. HAKOM kao regulacijska agencija svakih će pet godina preispitivati stanje te usluge. Svi ostali operateri morat će Hrvatskoj pošti nadomjestiti gubitke uplatama od pet posto godišnje dobiti u kompenzacijski fond.

Zakon o PDV-u
Pet posto PDV-a na lijekove, kinoulaznice…
Sukladno izmjenama Zakona o PDV-u, koje su u skladu s direktivama Europske unije, ukinuta je nulta stopa PDV-a koja u Hrvatskoj vrijedila za neke proizvode i usluge. Tako se od jučer plaća PDV od pet posto na kruh, mlijeko, knjige, lijekove, ortopedska pomagala i kinoulaznice. Istodobno, sa 25 na na 10 posto snižena je stopa PDV-a na usluge posluživanja hrane i pića, uz iznimku alkoholnih pića. Stopa od pet posto najniža je stopa koju dopušta EU. Ministarstvo financija procjenjuje  da će primjena stope PDV-a od pet posto povećati prihode državnog proračuna za otprilike 1,3 milijarde kuna na godišnjoj razini. Povećan je i prag za upis u registar obveznika PDV-a sa 85 tisuća na 230 tisuća kuna.

Zakon o dohotku
Prodate li četiri nekretnine u pet godina, porez
Izmjenama zakona o dohotku proširen je opseg primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak. Oporezivanju ne podliježu uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente koja se uvodi u sustav mirovinskog osiguranja te nagrade na paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih. On se ne plaća na primitke koji se kao bespovratna sredstva isplaćuju iz fondova i programa EU za provedbu aktivnosti mobilnosti te u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja u skladu s financijskom uredbom EU do propisanih svota. S druge strane, prihod od prodaje više od tri nekretnine u razdoblju od pet godina više se ne smatra samostalnom obrtničkom djelatnosti nego dohotkom od imovine. Porezna obveza nastaje nakon prodaje četvrte nekretnine na sve prodano u razdoblju od pet godina.

Opći porezni zakon
Praktički se ukida zastara
Počela je i primjena članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona kojim se uvodi novost u računanju zastare prava poreznika da utvrđuju porezne obveze u sustavu poreza na dohodak. Za obveze koje se utvrđuju u postupku ispitivanja izvora imovine zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći nakon isteka godine u kojoj je u tijeku postupka ispitivanja izvora imovine utvrđeno da ima osnove za oporezivanje. To znači da će, neovisno o tome kada je nabavljena imovina te učinjeni drugi izdaci fizičkih osoba čiji izvori nisu dokazani, obveza poreza na dohodak po toj osnovi biti naplativa ako je utvrđena prije nego što istekne šest godina, računajući od dana nakon isteka godine u kojoj je u tijeku postupka ispitivanja izvora imovine utvrđeno da ima osnove za oporezivanje.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Zakon o fiskalizaciji
Odzvonilo muljanju s gotovinom
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom Ministarstvu financija trebao bi omogućiti efikasan nadzor nad ostvarenim prometom gotovinom i suzbiti sivu ekonomiju. Zakon će se provoditi u tri faze, a prvi će njime biti obuhvaćeni ugostitelji te veliki i srednje veliki poduzetnici, bez obzira na djelatnost koju obavljaju. Moraju imati elektronički naplatni uređaj, softverski prilagođen za postupke fiskalizacije, jer moraju podržavati digitalni potpis i omogućiti internet vezu s Poreznom upravom, te moraju imati digitalni certifikat koji izdaje Fina. Upravo ugostitelji prvi su se pobunili protiv fiskalizacije, uz argument da se nisu stigli pripremiti tražili su odgodu primjene Zakona na srpanj, no Vlada nije popustila. Za kompromis, inspektori će u kontroli provedbe fiskalizacije u siječnju samo upozoravati prijestupnike, a tek u veljači kreću s kaznama.

Zakon o doprinosima
Umjesto grupnog, pojedinačni obračun
Izmjene zakona o doprinosima uglavnom se odnose na identifikaciju plaćenih doprinosa na plaće prema pojedinom radniku. Izmijenjena je, naime, odredba prema kojoj poslodavac obračunava doprinose na plaću na ukupno isplaćene plaće, sada to mora činiti na plaću pojedinog radnika. Stručnjaci očekuju da će ostale izmjene biti dodatno pojašnjene Pravilnikom o doprinosima. Izmijenjene odredbe zakona ne odnose se na primitke koji se odnose na 2012.

Zakon o potrošačkom kreditiranju
Transparentniji obračun kamata
Od 11. siječnja čekaju nas transparentiji obračun kamatnih stopa i niža efektivna kamata. Na snagu stupaju izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je zaživio u listopadu i kojima se za potrošačke kredite do milijun kuna najviša efektivna kamatna stopa za građane ograničava na 12 posto. Cijena novca za fizičke osobe bit će zbroj promjenjivog i fiksnog dijela (marže). Dok će fiksni dio ostati nepromijenjen cijelo vrijeme otplate kredita, varijabilni dio mijenjat će se samo u slučaju promjene referentnoga kamatnjaka na koji je vezana, poput euribora. Novu računicu banke su već primijenile na sve nove kredite, uključujući i stambene.

Bez posebna poreza na luksuz
Jeftiniji nakit, zlatarski proizvodi, odjeća od krzna…
Prestao je važiti Zakon o posebnom porezu na luksuzne proizvode, pa tako s prvim danima 2013. za 30 posto pojeftinjuju nakit, satovi od plemenite kovine, zlatarski proizvodi, odjeća od krzna, oružje i slično. Kako je obrazložio Slavko Linić, ministar financija, prihodi od oporezivanja luksuza bili su zanemarivi za proračun i iznosili su oko 10 milijuna kuna godišnje, a porez se pokazao kao neučinkovit, neopravdan i neelastičan, što će posebno doći do izražaja ulaskom Hrvatske u EU. Tada se hrvatski građani i poduzeća naći u nepovoljnom položaju, budući da Unija ne poznaje takav zakon.