Prema podacima srpske Agencije za privredne registre Naftna industrija Srbije (NIS) najuspješnija je srpska kompanija po neto dobiti i prihodu, a po ostvarenoj dobiti odmah iza NIS-a su Telekom i Delta kapital, koji posluje u sastavu Delta holdinga.

Rezultati se odnose na prošlu i devet mjeseci ove godine. Na popisu poduzeća s najvećom dobiti NIS je ostvario 362,5 milijuna eura, slijedi Telekom s 343,2 milijuna, Delta kapital sa 179,8 milijuna, AD Željeznice Srbije Beograd sa 113,2 milijuna, Hidrolektrana Đerdap sa 78,2 milijuna, Sunoko s 56,4 milijuna, Termoelektrana Nikola Tesla s 54,6 milijuna, Victoria group s 43,5 milijuna, Tarkett s 42,2 milijuna i Telenor 41,7 milijuna eura.Zamjetno je kako najprofitabilnije kompanije nisu izvozno orijentirane. Između 30 tvrtki koje su ostvarile najveću neto dobit samo šest spada u relativno velike izvoznike. Prema ocjeni stručnjaka dok se u Srbiji ne stvori "jezgra" izvoznika u zemlji neće biti osjetnijeg gospodarskog rasta ni smanjenja nezaposlenosti.Glede poslovnog prihoda NIS je opet na prvom mjestu s 1,7 milijardu, a slijede Elektroprivreda s 1,1 milijardu eura, Telekom sa 779,8 milijuna, Srbijagas sa 662,3 milijuna, TE Nikola Tesla sa 642,3 milijuna, Delhaize sa 623,2 milijuna, Mercator sa 473,,2 milijuna, Idea sa 432,4 milijuna i  Elektrovojvodina sa 424,1 milijuna eura.Kiril Kravčenko, glavni direktor NIS, izjavio je kako je protekla godina bila najuspješnija za tu kompaniju, a njezin razvoj nastavlja se ulaganjem 1,5 milijarde eura u iduće tri godine sa ciljem osvajanja tržišta regije.

U Rumunjskoj je obavljena kupnja više prodajnih objekata, kao i u Republici Srpskoj, a slični planovi postoje i za bugarsko tržište. Osim prodaje derivata NIS ulaže sredstva u istraživanja novih nalazišta plina i nafte , kako u Srbiji tako i u okolnim zemljama.Kada je riječ o vrijednosti imovine na prvom mjestu se nalazi kompanija Putevi Srbije s 2,9 milijarde eura, slijede Elektroprivreda s 2,4 milijarde, HE Đerdap s 1,8 miijardi, Željeznice Srbije s 1,7 milijardi, TE Nikola Tesla s 1,5 milijardi, Telekom s 1,1 milijardom, Drinsko limske hidroelektrane s 1,05 milijardi, Elektrodistribucija Kraljevo s 943,3 milijuna, Rudarski bazen Kolubara"s 916,4 milijuna i TE Kostolac s  889,1 milijuna eura.U srpskim kompanijama, u pogledu poslovanja u 2013. godini, najveće strahovanje se odnosi na mogućnost prejake vrijednosti dinara, što bi moglo zakočiti očekivani rast gospodarske učinkovitosti. Od vlade se očekuje da monetarnom i fiskalnom politikom stvori ozračje za preživljavanje i zadržavanje postojeće zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti od 26 posto u Srbiji, naime, najveća je u Europi.Vlada je odlučila ograničiti proces restrukturiranja poduzeća do 30. lipnja 2014., nakon čega više nijedna tvrtka neće moći koristiti povlastice, poput dobivanja subvencija, oslobađanja od plaćanja poreza i doprinosa.

Kraj restrukturiranja

Preustroj do ljeta 2014. ili gašenje

Srpska vlada je dala do polovice 2014. rok tvrtkama koje imaju budućnost da stanu na noge dok će ostale u stečaj. No kako sada stvari stoje malo tvrtki ima šanse da se potpuno oporavi nakon završetka procesa restrukturiranja, iako kod nekih taj proces traje i više od 10 godina. Glavni razlog za to je zastarjela tehnologija, zbog koje njihovi proizvodi nisu konkurentni na tržištu. Pokazalo se kako staru tehnologiju prati slabo znanje postojećeg menadžmenta kao i nekvalificiranost radnika da udovolje novim zahtjevima tržišta.