EN DE

Grci tvrde da oligarhija koči oporavak

Autor: The New York Times
24. prosinac 2012. u 20:30
Podijeli članak —
Lavrentis Lavrentiadis

Konačno se čini da je Lavrentiadisu ponestalo sreće.

Dinamični poduzetnik Lavrentis Lavrentiadis naizgled je Grčkoj obećao sjajnu novu poslovnu eru. Zapanjio je poslovni svijet te zemlje time što je uspostavio poslovno carstvo vrijedno nekoliko milijardi dolara samo par godina nakon što je u dobi od 18 godina naslijedio malenu obiteljsku tvrtku.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bio je široke ruke kada je riječ o humanitarnim akcijama i njegovao političke veze. No kako je grčko gospodarstvo u posljednjih nekoliko godina palo na niske grane, tako se i njegovo bogatstvo istopilo te je pronevjerio novac iz banke u svome vlasništvu, tvrde tužitelji. Međutim, zahvaljujući zakonu izglasanom u grčkom parlamentu bez previše halabuke, izbjegao je optužbu vrativši novac ukupne vrijednosti 65 milijuna dolara. Ime Lavrentisa Lavrentiadisa također se nalazi na takozvanom popisu Lagarde od preko 2000 Grka koji navodno imaju račune u ženevskoj podružnici banke HSBC i koji se sumnjiče za neplaćanje poreza. Za taj popis se očekivalo da će poslužiti kao prijekor mutnim poslovima bogataša.No umjesto toga, ništa nije poduzeto, a sada su dva bivša ministra financija i nekolicina vodećih grčkih dužnosnika porezne uprave pod istragom jer su propustili djelovati po tom pitanju. Konačno se čini da je Lavrentiadisu ponestalo sreće. Atenski sud mu je 12. prosinca zaplijenio imovinu, kao i imovinu njegovih 29 bivših suradnika. U rijetkom iskazu snage i moći, grčke su vlasti 14. prosinca uhitile Lavrentiadisa (40) i optužile ga za pronevjeru novca iz Proton Banke pod njegovom kontrolom radi financijske pomoći vlastitom poduzeću koje je zapalo u probleme. Također je optužen za prijevaru, pranje novca i udruživanje u zločinačku organizaciju, zbog čega bi u konačnici mogao dobiti i kaznu doživotnog zatvora, tvrde sudski dužnosnici.Grčke gospodarske nevolje nerijetko se pripisuju javnom sektoru prepunom viška radnika, velikodušnom mirovinskom sustavu i nekonkurentnoj industriji koju na dno vuku preplaćeni radnici s jamstvom cjeloživotnog zaposlenja.

Dinamični poduzetnik Lavrentis Lavrentiadis naizgled je Grčkoj obećao sjajnu novu poslovnu eru. Zapanjio je poslovni svijet te zemlje time što je uspostavio poslovno carstvo vrijedno nekoliko milijardi dolara samo par godina nakon što je u dobi od 18 godina naslijedio malenu obiteljsku tvrtku.

Bio je široke ruke kada je riječ o humanitarnim akcijama i njegovao političke veze. No kako je grčko gospodarstvo u posljednjih nekoliko godina palo na niske grane, tako se i njegovo bogatstvo istopilo te je pronevjerio novac iz banke u svome vlasništvu, tvrde tužitelji. Međutim, zahvaljujući zakonu izglasanom u grčkom parlamentu bez previše halabuke, izbjegao je optužbu vrativši novac ukupne vrijednosti 65 milijuna dolara. Ime Lavrentisa Lavrentiadisa također se nalazi na takozvanom popisu Lagarde od preko 2000 Grka koji navodno imaju račune u ženevskoj podružnici banke HSBC i koji se sumnjiče za neplaćanje poreza. Za taj popis se očekivalo da će poslužiti kao prijekor mutnim poslovima bogataša.No umjesto toga, ništa nije poduzeto, a sada su dva bivša ministra financija i nekolicina vodećih grčkih dužnosnika porezne uprave pod istragom jer su propustili djelovati po tom pitanju. Konačno se čini da je Lavrentiadisu ponestalo sreće. Atenski sud mu je 12. prosinca zaplijenio imovinu, kao i imovinu njegovih 29 bivših suradnika. U rijetkom iskazu snage i moći, grčke su vlasti 14. prosinca uhitile Lavrentiadisa (40) i optužile ga za pronevjeru novca iz Proton Banke pod njegovom kontrolom radi financijske pomoći vlastitom poduzeću koje je zapalo u probleme. Također je optužen za prijevaru, pranje novca i udruživanje u zločinačku organizaciju, zbog čega bi u konačnici mogao dobiti i kaznu doživotnog zatvora, tvrde sudski dužnosnici.Grčke gospodarske nevolje nerijetko se pripisuju javnom sektoru prepunom viška radnika, velikodušnom mirovinskom sustavu i nekonkurentnoj industriji koju na dno vuku preplaćeni radnici s jamstvom cjeloživotnog zaposlenja.

Međutim, često se pritom zanemaruje uloga koju je u cijeloj stvari odigrala šačica bogatih obitelji, političara i novinskih medija (uglavnom u rukama magnata) koji tvore samu suštinu grčke strukture moći. U državi zgrbljenoj pod teretom mjera štednje i 25postotne nezaposlenosti, prosječni Grci sve više zamjeraju oligarhiji, tvrde poznavatelji zbivanja, koja nadzire netransparentno i zatvoreno gospodarstvo i u korijenu je mnogih problema ove zemlje, a i dalje prolazi nekažnjeno. Ključni sektori nalaze se u rukama nekoliko moćnih obitelji, a među tim sektorima su bankarstvo te brodarska i građevinska industrija. Nadalje, uvijek mogu računati na to da će političari štititi njihove interese, katkad i zakonima skrojenima prema njihovim vrlo specifičnim potrebama. Analitičari tvrde da je rezultat svega toga izostanak konkurencije, što podriva gospodarsku aktivnost jer omogućuje magnatima da vode kartele i obogaćuju se putem kapitalizma zasnovanog na nepotizmu i ortaštvu. Mnogi tvrde da se sustav mora promijeniti želi li se Grčka izvući iz krize. U nedavnom intervjuu, pak, Lavrentis Lavrentiadis porekao je optužbe. "Pitam se zašto ja", rekao je. "Ja sam žrtveno janje za sve."

Rachel Donadio i Liz Alderman

Autor: The New York Times
24. prosinac 2012. u 20:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close