Prorektorica za istraživanje i znanost Sveučilišta u Zagrebu Melita Kovačević smatra da se manipulira s iznosom novca za nacionalne znanstvene projekte, te da je apsolutno pogrešna premisa da će hrvatski znanstvenici povući više novca iz europskih okvirnih fondova no što Hrvatska u njih uplaćuje jer, ističe, da biste bili kompetitivni u europskim fondovima morate stvarati nacionalnu znanost i objavljivati radove. I dok u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) ističu da će sredstva za nacionalne znanstvene projekte i 2013. biti ista kao i ove godine, odnosno iznosit će 110 milijuna kuna, te da nema razloga da se dogodi išta dramatično, zagrebačko Sveučilište upozorava na krizu u financiranju znanstvenih projekta i opasnost koju ta kriza predstavlja za njihovo sveučilište.

Obrazlažući stajališta Sveučilišta prorektorica Kovačević je u razgovoru za Hinu podsjetila da je 2007. bilo oko 140 milijuna kuna za nacionalne znanstvene projekte, plus 25 milijuna kuna za kapitalnu opremu, plus deset do 15 milijuna kuna iz Nacionalne zaklade za znanost, što je iznosilo gotovo 200 milijuna kuna. Ocijenila je da su ti znanstveni projekti iz 2007. sada na 'kisiku' i mjerodavno ih ministarstvo održava bez smisla, te da sada u proračunu nema novca za kapitalnu opremu, koja će, kako najavljuje Ministarstvo, ići u Hrvatsku zakladu za znanost. Ukupnih pak 110 milijuna kuna za projekte, podsjetila je dijele se na 75 milijuna kuna koji će 'ići' u Zakladu koja je prije imala svoju glavnicu, a od kamate na glavnicu plaćao se operativni sustav – plaće administracije, recenzije i slično.

Sada pak, rekla je Kovačević koja dobro poznaje način rada Zaklade jer je nekoliko godina bila član njezina Upravnog odbora, više nema glavnice jer je 'pojedena', a nitko, istaknula je, ne govori da se od 75 milijuna kuna ne plaćaju samo projekti jer, ako je to ukupan iznos, onda morate platiti plaće administracije i sve druge jer je to proračun Zaklade, a to znači da nemate 75 milijuna kuna za znanstvene projekte. Onda kada se tomu 'pribroji' da će i sredstva za kapitalnu opremu biti u Zakladi to znači, ustvrdila je prorektorica, da nije istina da se sredstva za znanstvena istraživanje ne smanjuju. Napomenula je kako pomoćnik ministra znanosti Saša Zelenika govori da ministarstvo plaća časopise i baze, a zaboravlja podsjetiti da se to i prije plaćalo.

Osim toga, ako je prije tri godine u sustav ušao određeni broj znanstvenih novaka, a u njega ste 'ubacili' i nove docente, to znači, ustvrdila je, da trebamo još kamikalije i druga sredstava koja se koriste u istraživanjima, onda je stagnacija dodatna. Istaknula je kako nitko ne govori da se do sada nije plaćao porez na kapitalnu opremu koji je sada oko 25 posto, što znači da ako ste prije imali 25 milijuna kuna za kapitalnu opremu to je sada 18-19 milijuna kuna.
Uz napomenu da Upravni odbor Zaklade još nije imenovan, Kovačević je podsjetila da su od početka rada Zaklade bile tri zakonske promjene, uključujući i ovu posljednju, te da je savjetovala pomoćniku Zeleniki da se ne ide u posljednje zakonske promjene zbog roka u kojemu se one trebaju provesti.

Rekla je kako ju je tada pomoćnik ministra znanosti uvjeravao da će Zaklada profunkcionirati te da će u devetom mjesecu ove godine već 'krenuti' prvi projekti, a stvarnost je, istaknula je Kovačević, da do sada Zaklada još nema ni Upravni odbor te je, smatra, moguće da Hrvatska zaklada za znanost neće moći financirati znanstvene projekte ni do početka 2014. godine. Zato prorektorica Melita Kovačević savjetuje mjerodavnome ministarstvu da je bolje reći kako godinu dana nema novca za znanstvene projekte, odnosno da ima toliko novca koliko ga ima, kako bi znanstvenici u toj godini nastavili raditi po inerciji i svi zajedno pokušati namaknuti više novca za znanstvena istraživanja.