Koliko god vodstvo Zagrebačkog velesajma godinama pokušavalo očuvati na životu svoj zaštitni sajamski proizvod, Jesenski velesajam, ove je godine on definitivno izgubio status središnjeg gospodarskog događaja u Hrvatskoj.
Naoko beznačajno, no po prvi puta tu je izložbu otvorio gradonačelnik metropole, a ne predsjednik države ili premijer. Bez namjere omalovažavanja Milana Bandića i uz puno uvažavanje obveza predsjednika države i Vlade vezanih uz UN, njihova je nazočnost bila ono što je izdvajalo jesenski sajam od svih drugih sličnih događaja. Godinama su se, naime, baš s pozornice u Kongresnoj dvorani, prepunoj menadžera, poduzetnika, bankara, ekonomskih analitičara, te stranih diplomata i poslovnjaka, na otvaranju Jesenskog sajma objavljivale ključne nove mjere ekonomske politike, novi razvojni projekti i makroekonomske projekcije. Posljednjih godina, za predsjedničkog mandata Stjepana Mesića, tipično je postalo i provociranje vladine ekonomske politike kroz oštre kritike i sugestije iz ponešto drugačijeg kuta. Gospodarski forumi, koji se tradicionalno održavaju netom nakon otvaranja sajma, bili su prilika za otvoreni dijalog vlasti i gospodarstvenika, za postavljanje neugodnih pitanja premijeru i njegovim ministrima i javno iznošenje problema s kojima se poduzetnici svakodnevno susreću.

U goste bez darova
Ovogodišnji je Jesenski velesajam protekao bez tih uobičajenih velikih poruka. Novinari gotovo i nisu imali o čemu izvijestiti, jer i u Vladi su, očito, zaboravili na tu tradiciju “dolaska punih ruku” na Velesajam. Na gospodarskom forumu tako su se redom mogle čuti već poznate ode o gospodarskom oporavku i poboljšanim performansama na makroekonomskom planu, te “reprize” najava budućih vladinih projekata.
Ministar gospodarstva Branko Vukelić ponovno je najavio “izvoznu ofenzivu”, strateški plan poboljšanja hrvatskog izvoza, no bez konkretnijih naznaka što bi te mjere trebale obuhvatiti. Plan se, naime, tek priprema. Spomenuti su program restrukturiranja brodogradnje, koji bi uskoro trebao biti završen, kao i novi zakon o privatizaciji, a ponovljena je i najava da bi se u idućoj godini porezi plaćali ne prema sjedištu tvrtke, nego tamo gdje se ostvaruju prihodi. Ruku na srce, ni gospodarstvenici ovog puta za Vladu nisu imali uobičajene rafale neugodnih pitanja. I njihov je broj bio manje impozantan negoli ranijih godina, no dijelom se to može povezati uz izostanak premijera Ive Sanadera, kao i činjenicu da je zanimanje gospodarstvenika za taj skup posebno veliko u prvom dijelu mandata vlade. Čelništvo Velesajma godinama opravdava pad zanimanja za Jesenski sajam činjenicom da joj ne idu na ruku trendovi u sajamskoj industriji u kojoj je u uvjetima globalizacije sve izraženije naglašena specijalizacija sajmova. Zbog tih razloga Velesajam na toj izložbi kontinuirano bilježi pad, od broja izlagača i izložbene površine do posjetitelja sajma.

Nužan redizajn
Primjerice, 1999. godine na sajmu je nastupalo 2197 izlagača na više od 130 tisuća četvornih metara, a procjenjivalo se da je izložbu vidjelo oko 200 tisuća posjetitelja. Ove godine nazočno je 1710 izlagača na površini od 76 tisuća četvornih metara, a upola su manja očekivanja broja posjetitelja. Iz Velesajma i ove godine poručuju kako tu manifestaciju ne žele ukinuti, iako je vrijeme općih sajmova u svijetu prošlost. Osim želje da se priredba očuva zbog tradicije i ugleda koji je uživala, čelništvo Velesajma razlog za opstanak Jesenskog sajma još nalazi i u mogućnosti da se kroz tako koncipiranu priredbu promovira nacionalno gospodarstvo. Nema sumnje da je i u doba Interneta izravna komunikacija kroz sajmove još uvijek dobra marketinška alatka, no želi li se očuvati poziciju Zagrebačkog velesajma kao regionalnog lidera, kao i poziciju Hrvatske među ekonomijama Jugoistočne Europe, vodstvo Velesajma, ali i sama Vlada, više će se morati potruditi oko razine na kojoj će se ta manifestacija ubuduće odvijati. Ovakva kakvu je upravo imamo prilike vidjeti samo će probuditi nostalgiju za vremenima u kojima je kultna priredba imala težinu, u kojima je i cijeli život u Zagrebu za jesenskog sajmovanja odvijao nekako drugačije.