Najveći proizvođač opreme za telekomunikacije mreže u svijetu Ericsson najavio je rashod od osam milijardi kruna (1,2 milijarde dolara) zbog otpisa udjela u zajedničkom projektu sa STMicroom.
Ericsson u posljednje vrijeme bilježi slabu prodaju u temeljnom odjelu zbog konkurencije i slabog globalnog gospodarstva. U listopadu je tako izvijestio o 42-postotnom padu temeljne dobiti u trećem tromjesečju.

Poslovne rezultate pritisnuli su i gubici kompanija koje je osnovao u suradnji s drugim poduzećima. Riječ je o proizvođaču mobilnih telefona Sony Ericsson koji je prodao, i o proizvođaču čipova za mobilne uređaje ST-Ericsson koji ima problema uglavnom zbog pada prodaje ključnog kupca Nokije.

"Rashod uključuje otpis imovine kako bi njezina vrijednost odražavala trenutnu najbolju procjenu Ericssonovog udjela u tržišnoj vrijednosti zajedničkog ulaganja, kao i dodatne troškove povezane s raspoloživim strateškim opcijama za budućnost imovine ST-Ericssona", objavio je Ericsson.

Glasnogovornik Ericssona rekao je da se glavnina rashoda, koji će biti ubilježen u četvrtom tromjesečju, odnosi na otpis zajmova koje je Ericsson napravio za ST-Ericsson.

U Ericssonu ističu da istražuju strateške opcije za ST-Ericsson, ali da neće kupiti ostatak kompanije od STMicroa koji je ovog mjeseca najavio da se povuči iz zajedničkog ulaganja.

ST-Ericsson će trebati oko tri milijarde kruna dodatnih sredstava od Ericssona za račune koji uglavnom dolaze na naplatu u 2013., ističu u švedsoj kompaniji.

ST-Ericsson ne uspijeva pozitivno poslovati još od formiranja 2009. a gubitke nisu suzbili ni brojni planovi rezanja troškova, uključujući travanjsku najavu otpuštanja 1.700 radnika i prijenos dijela poslova na razvoju proizvoda na STMicro.

Mnogi problemi ST-Ericssona mogu se pripisati problemima njegovog nekad najvećeg kupca Nokije, koji na unosnom tržištu pametnih telefona ne uspijeva konkurirati Appleu, Samsungu i Googleu.

POSLOVANJE

Okolišne deklaracije kao potvrda održivog razvoja NEXE proizvoda

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?