Hrvatski "medijsko-politički spinovi" koji sugeriraju da su povjerenici dviju vlada za pitanje Ljubljanske banke blizu rješenja su, što se tiče Slovenije, kontraproduktivni te se čini da Hrvatska nije spremna na "europski" kompromis, piše u utorak ljubljansko "Delo".

Štoviše, dodaje "Delo", čini se da Sloveniju i pitanje Ljubljanke banke u Hrvatskoj koriste za odvraćanje pažnje javnosti od gospodarskih i drugih problema. List uz to iz općenita poziva Hrvatskoj, s prošlotjednog summita EU, da i dalje rješava otvorena bilateralna i regionalna pitanja izvodi interpretaciju kako bi u skladu s time Hrvatska trebala povući tužbe protiv Ljubljanske banke koji se vode pred hrvatskim sudovima.

Medijske najave kako su dvojica vladinih stručnjaka, Zdravko Rogić i France Arhar, već skoro sve dogovorili znak su nervoze hrvatske strane, navodi se u komentaru vodećeg slovenskog dnevnika te se podsjeća da Slovenija rješenjem tog pitanja uvjetuje ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s EU.

Razlog što se u Hrvatskoj pojavljuju "medijsko-politički spinovi" o brzom rješenju za Ljubljansku banku su svojevrsni znak nervoze jer se Hrvatskoj "žuri" kako bi proces ratifikacije u svim zemljama članicama EU-a pa i u Sloveniji na vrijeme bio završen, ali to je samo dio odgovora, a drugi je unutarpolitički.

"Čini se da Hrvatska upravo ovim sporom i prikazivanjem Slovenije kao nekorektne susjedne države želi preusmjeriti pažnju domaće javnosti s teških gospodarskih prilika u Hrvatskoj, velikog broja nezaposlenih i pada kreditnog rejtinga", navodi se u komentaru u kojem se tvrdi i to da je "nervoza" hrvatske strane glede završetka ratifikacijskih postupaka do sredine iduće godine ovih dana dodatno povećana zbog nastupa njemačke kancelarke Angele Merkel u Bundestagu. Ona je, govoreći o ulasku Hrvatske u EU navela da će se to dogoditi "vjerojatno 1. srpnja" ove godine, "a u Hrvatskoj su sve do sada bili uvjereni da je ulazak u EU s 1. srpnja sto posto siguran", navodi se u komentaru.

U komentaru zagrebačkog dopisnika "Dela" se nadalje tvrdi da se zaključci prošlotjednog summita lidera država EU-a, u dijelu u kojemu se Hrvatska među ostalim poziva da i dalje rješava neriješena bilateralna i regionalna pitanja, uključujući i ona povezana sa sukcesijom, znak da bi Hrvatska trebala povući punomoći na osnovi kojih hrvatske banke na hrvatskim sudovima tuže Ljubljansku banku za dio devizne štednje hrvatskih štediša te banke koji je već isplaćen iz hrvatskih sredstava, a o čemu vode razgovore povjerenici za pitanje Ljubljanske banke Zdravko Rogić i France Arhar. Zaključci s prošlotjednog summita u kojemu je poziv na rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja, uključujući i sukcesijskih, zapravo znače da tih tužbi protiv Ljubljanske banke na hrvatskim sudovima "ne bi smjelo biti", navodi komentator, podsjećajući tako na izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca kako te tužbe treba povući. "U Europskoj uniji je riječ kompromis nešto sasvim svakidašnje, dok se u Hrvatskoj kompromis još uvijek shvaća kao poraz. Kad u Hrvatskoj dođe do europskog načina shvaćanja kompromisa, onda joj niti političko-medijski spinovi više neće trebati", navodi se u zaključku komentara.