Domaće kreditne unije krenule su u ofenzivu za svoju tržišnu nišu te su se u toj borbi odlučile osloniti i na lobističku snagu udruge poslodavaca. U ponedjeljak su Hrvatska udruga kreditnih unija (HUKU) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) potpisali sporazum o poslovnoj suradnji čiji je cilj razvoj tržišta kreditnih unija u Hrvatskoj i lakši pristup izvorima financiranja za građane, obrtnike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i male poduzetnike.Domaće kreditne unije jedva preživljavaju na financijskom tržištu i o njihovim je problemima nedavno raspravljao i Savjet središnje banke. Brojke o njihovu poslovanju ne objavljuju se poput izvješća banaka, no u udruzi ne skrivaju da je situacija teška te da je upravo to razlog zbog kojeg su tražili izmjene zakonske regulative.

Splasnuo duh
"Mi ne tražimo ništa više nego da možemo obavljati one poslove koje direktno dozvoljava europska direktiva", rekla je predsjednica HUKU-a Željka Pirija- Benaković. Postojećom regulativom kreditne unije ne mogu kreditirati male i srednje poduzetnike, kaže, li kada bi se to promijenilo pomoglo bi se otvaranju radnih mjesta i samozapošljavanja dijela onih koji su na burzi. "Intenzivnim radom naposljetku smo dobili sugovornika u Hrvatskoj narodnoj banci gdje smo nedavno bili na sastanku oko izmjena zakona. Ovaj tjedan imamo sastanak s ministrom Slavkom Linićem i nadamo se pozitivnom odgovoru na naše prijedloge", rekla je Pirija-Benaković. Zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić, koji je uime poslodavaca, potpisao sporazum istaknuo je da je "dostupnost izvora financiranja mikro, malih i srednjih poduzetnika top tema" za poslodavce."Zajedničkim radom pokušat ćemo promijeniti legislativni okvir. Nadamo se da će i ova suradnja djelomično pridonijeti tome da povećamo poduzetnički duh koji je po brojnim istraživanjima poslovnog okruženja splasnuo", rekao je Jakelić prilikom formalizacije suradnje kreditnih unija i HUP-a.

(Ne)osigurana štednja
Prođu li razgovori u HNB-u i Ministarstvu financija za kreditne unije željenim tijekom, propisi koji reguliraju poslovanje njihovo poslovanje mogli bi se u proceduri naći već u siječnju, nada se Pirija-Benaković. Posljedično bi veljača mogla donijeti i prve kredite obrtnicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te građanima, do najviše 100.000 kuna. Europska direktiva ostavila je regulaciju unija nacionalnim zakonodavstvima. Ključna razlika domaćih i većine europskih propisa je u tome što štednja u našim kreditnim unijama nije osigurana od strane države. U Velikoj Britaniji, primjerice, depoziti su osigurani do 85.000 funti, a u većini ostalih zemalja do 100.000 eura. Bez garancije države, koja zasad ne želi novo potencijalno opterećenje na fond osiguranja depozita, kreditne unije moraju ponuditi visoke kamate na štednju zbog čega teško mogu biti konkurentne u cijeni kreditiranja. Izmjenama propisa o potrošačkom kreditiranju koje stupaju na snagu u siječnju unije će biti prisiljene smanjiti kamate na štednju što će predstavljati novi udar na profitabilnost.