Iduća 2013. godina neće biti problematična za zaduženje, hrvatska Vlada moći će provesti program zaduženja do oko 28 milijardi kuna kolike su obveze, većina toga bit će sa domaćeg tržišta i neće biti realizirano za prvi kvartal planirano izdanje državnih obveznica jer nema potrebe da rušimo vrijednost svojih obveznica na ino tržištu, a u ovom trenutku nema ni potrebe za zaduženjem kod MMF-a za 2013., izjavio je danas ministar financija Slavko Linić.

Linić je to kazao odgovarajući na novinarska pitanja vezana za sinoćnje izjave guvernera HNB-a, pada kreditnog rejtinga, mogućnosti zaduživanja, eventualnog angažmanu s MMF-om i drugim aktualnim pitanjima, nakon potpisivanja ugovora o zajmu s EBRD-om i jamstva za taj kredit za financiranje projekta obnove infrastrukture Luke Split.

Istaknuvši da ćemo se iduće godine, ako bude potrebno zadužiti kreditno, moguće i na stranim tržištima, Linić je kazao i da ne može znati što će biti do kraja iduće godine, još će se razgovarati o tome, pa i sa HNB-om, ali i da u svemu nije ugorožen ni tečaj niti likvidnost.

Evidentno je da ćemo imati nešto veće kamate u praćenju likvidnosti, kod investicija, no Linić ne očekuje veći rast kamata.

Ministar financija smatra kako nam zaduženje kod MMF-a za 2013. niti ulazak u kreditne aranžmane za sada nije potreban, a ako uslijedi potreba, ali ne vjeruje za 2013., o tome će se razgovarati direktno s MMF-om.

Pritom je podsjetio na 2003. kada je 'stand by' aranžman s MMF-om sklopljen u vrijeme kada smo kretali na inozemna tržišta, tada je trebao netko dati ocjenu stanja u Hrvatskoj i programa Vlade. To je bio razlog što smo tada zaključili 'stand by' aranžman s MMF-om, a danas se o Hrvatskoj zna sve, imamo redovito praćenje kreditnog rejtinga i ocjene agencija rada hrvatske Vlade, kao i kritične ocjene hrvatske javnosti, a imamo i Vladu koja mora jasno reći što su programi reforme i fiskalne štednje za 2013.

Napomenuo je i kako je MMF prisutan u Hrvatskoj, prije dva mjeseca dao je svoju ocjenu i proračuna i zaduživanja, kao i da bi Vlada trebala biti žešća te još više smanjiti izdatke za mirovinski sustav. Možemo govoriti hoćemo li sklopiti neki aranžman sa MMF-om, a ne hoće li MMF doći ili ne i je li prisutan ili nije, jer već je tu, i s njim dva puta godišnje raspravljamo o vladinim politikama, kazao je Linić.

Ponovio je da nam za sada ne treba nikakav novi aranžman niti novac MMF-a.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Na upit o mogućem izdavanju narodnih obveznica, Linić je kazao da se sada o tome razmišlja još više i intenzivnije jer želimo ostati na domaćem tržištu, građani imaju nešto štednje, i ako pokažu zanimanje okrenut će se i tome, kao i mirovinskim fondovima.

U vezi proračuna i hoće li i gdje biti novih rezova, ministar Linić je rekao da to ostavimo užem kabinetu Vlade i premijeru da ocijene hoće li se zbog kreditnog rejtinga u prvom kvartalu nešto učiniti. Osobno je stava da smo u Hrvatskoj toliko kritični i neambiciozni da smatramo da je Vladina projekcija stope rasta od 1,8 posto nerealna.

Nije problem srezati investicije u proračunu, imat ćemo niži rast, niži udjel javnih financija, smanjit ćemo i deficit, a tada će valjda svi biti zadovoljni, kazao je dodavši da ispada da su u Vladi nepismeni i nestručni pa vide rast koji drugi inače ne vide.

I obrnuto, svi smatraju da ne treba rast državnog sektora, tu se vode polemike, ali očito su problemi u gospodarstvu kojeg treba financijski konsolidirati, i to prvo privatni sektor, upozorio je Linić.

Na poruke iz HUP-a i Mudrinića da će pomoći Vladi, Linić kaže "da, može", ali i poručuje da prvo treba srediti probleme privatnog sektora koji nije uopće riješio svoje financije i koji presporo reagira na Vladine akcije.