Rejting agencija Standard & Poor's (S&P)  Hrvatskoj je srušila kreditni rejting na razinu na kojoj nije bio ni devedesetih godina – točnije, nikad.

Iz donjeg investicijskog ranga, BBB-,  snizila ga je na špekulativni BB+ prije svega  zbog manjka strukturnih i fiskalnih reformi. Vlada Zorana Milanovića u tom pogledu nije napravila dovoljno da se uklone rigidnosti koje ometaju potencijal rasta gospodarstva i stavljanje javnih financija u održive okvire.

Nakon što je prijedlogom proračuna Vlada pokazala da je uvelike ustuknula od planova fiskalne prilagodbe koje je investicijskoj javnosti iznijela samo prije nekoliko mjeseci, S&P-ova revizija rejtinga naniže nije veliko iznenađenje, ali mnogi su ipak vjerovali da bi granica između investicijskog i špekulativnog ranga mogla biti deblja tj. da će se rejting agencije za to teže odlučiti negoli kod nijansi unutar investicijskog ranga. Valja napomenuti da je upravo na pad rejtinga kao jedan od glavnih rizika za 2013. samo dan prije upozorio guverner HBNB-a Boris Vujčić.

Vladina fiskalna odlučnost je oslabila, ostavljajući strukturne proračunske slabosti poput visokih socijalnih i izdataka za zaposlene koji zajedno čine gotovo tri četvrtine potrošnje središnje države, ističu u S&P-u.

Njegovi analitičari, među ostalim, naglašavaju problem nedovoljne fleksibilnosti tržišta rada i stečenih prava koja pridonose rigidnosti u području plaća i cijena, niskoj stopi participacije na tržištu rada i gubitku konkurentnosti gospodarstva. Hrvatski javni sektor zapošljava oko trećinu radne snage, podsjećaju, a u proračunu središnje države dominantni izdaci za socijalne naknade i plaće ostavljaju malo prostora za javne investicije. S obzirom na snagu zaposlenika u javnom sektoru i izvan njega, politički će biti velik izazov smanjiti neodrživu razinu te potrošnje  u svjetlu ekonomskih pomaka, participacije radne snage i starenja stanovništva, smatraju u toj agenciji.

Na prihodima temeljena fiskalna konsolidacija, potaknuta povećanjem stope PDV-a  te poboljšanom naplatom poreza, tek blago je poboljšala fiskalne pozicije u 2012., a nedavnim rebalansom Vlada je naviše korigirala plan za ključne rashode na masi plaća, subvencijama i socijalnim transferima, konstatira se u obrazloženju sniženja rejtingaa. Srednjoročni fiskalni okvir Vlade pak i dalje upućuje na veću sklonost da se u fiskalnoj konsolidaciji oslanja na prihodnu stranu a ne na smanjenje rashoda, što u S&P-u iščitavaju kao neambiciozne fiskalne ciljeve.

To, kažu, uključuje širenje deficita u 2013., odstupanje od prethodnih planova te rastuće nominalne rashode. Kao i razne druge institucije i analitičari, Vladine pretpostavke rasta BDP-a u S&P-u smatraju  pretjerano optimističnima, a na rashodnoj strani ističu rizik da se unatoč izmjenama temeljnog kolektivnog ugovora ponovno ne ostvare planirane uštede na plaćama, koje su za 2013. zacrtane na razini 0,6 posto BDP-a.

Unatoč jakoj turističkoj sezoni, za ovu godinu S&P očekuje da će hrvatski BDP realno pasti 2 posto, budući da su na domaću potražnju nepovoljno utjecali razduživanje u privatnom sektoru, visoka nezaposlenost, rastuća inflacija, nizak rast kredita te povećanjem stope PDV-a.

ključna stvar tek dolazi

Dva sata postala su 15 minuta. Zašto to još nije donijelo veću zaradu?

Koliko robe kupiti

Zašto kompanije više ne žele držati puna skladišta? Iza svega je veliki novac

U 2013. pak očekuju stagnaciju, a potom postupni oporavak, ali znatno ispod predkriznog prosjeka.

Vladin plan povećanja ulaganja u javnom sektoru može privremeno povećati domaću potražnju, ističu u agenciji, no to će neutralizirati slaba potražnja privatnog sektora.

Uz stepenicu niži rejting, S&P izglede za buduću reviziju ocjenjuju stabilnim prije svega zbog pristupanja Hrvatske EU, i koristi koje bi se mogle očekivati od  pristupa strukturnim i kohezijskim fondovima te porasta stranih ulaganja. Podizanje ocjene razmotrit će se ako se razazna snažan napredak u podučjima koji su danas razlog za 'downgrade'.