HNS nije uspio u Vladi osigurati podršku za preciznu definiciju univerzalne poštanske usluge, pa je uoči današnjega glasovanja u Saboru o novom Zakonu o poštanskim uslugama uputio amandman.

Sporno je pitanje što je univerzalna poštanska usluga kad je ona od javnog interesa, pa se na nju ne plaća PDV. Dodatni razlog intervencije je potpuna liberalizacija tržišta, koja kreće 1. siječnja 2013., a sporni članak se može rastezljivo tumačiti, što može potkopati tržišnu utakmicu. Zakonska definacija stavlja u nepovoljniji položaj privatne operatere. Za razliku od Hrvatske pošte, na čije univerzalne usluge se ne plaća PDV, klijenti privatnih operatera moraju uz njihove usluge plaćati još i 25 posto PDV-a. Amandmanom HNS traži da se omogući pružanje te usluge pod jednakim uvjetima i Pošti i privatnima. Državni bi proračun, napominju, tako namaknuo od velikih pošiljetlja oko 100 milijuna godišnje od PDV-a. Igor Velimirović, član Uprave Posta, smatra da bi definicija univerzalne poštanske usluge, s obzirom na javni interse, trebala obuhvatiti uslugu koja nema komercijalni rabat. Ako ga Pošta daje, to onda ne smije biti univerzalna poštanska usluga koja je upravo zbog javnog interesa oslobođena PDV-a. "Ako građanin šalje pismo, ta bi usluga trebala biti oslobođena PDV-a.

No, kad je riječ o  Zagrebačkoj banci, kojoj je Pošta dala 45 posto rabata, onda ta usluga nije javni interes", kaže Velimirović, dodajući da se čeka novi zakon i ako on opet odredi da je Hrvatska pošta oslobođena na sve usluge PDV-a, a privatne operatere stavlja u nepovoljniji položaj od 1. siječnja, oni će potražiti pravnu zaštitu od domaćih i europskih institucija.  Član Uprave CityExa Dražen Breglec navodi kako bi se prihvaćanjem amandmana dobilo moderno europsko rješenje od kojeg bi bez ikakve dvojbe državni proračun prihodovao najmanje 100 milijuna kuna godišnje, što bi plaćali veliki pošiljatelji koji su dosad toga bili oslobođeni kad im je usluge pružala Hrvatska pošta. Tim bi se novcem, kaže, moglo provesti ciljano restrukturiranje poštanske infrastrukture HP-a i osigurati nove investicije u poštansku infrastrukturu, koju bi po veleprodajnim uvjetima mogli koristitii i ostali poštanski operateri. "Drugi jednako važan razlog je taj da bi se prihvaćanjem takva rješenja i teoretski izbjeglo narušavanje tržišnoga natjecanja, jer bi se istovjetne usluge porezno tretirale na jednak način. Ovako sve ovisi o tome kako će regulator nadležan za tržišno natjecanje (AZTN) i za poštanske usluge (HAKOM) u praksi razriješiti ovu situaciju", rekao je Breglec.Od ukupnog poštanskog prometa, koji čini oko 315 milijuna pošiljaka (pisama tiskanica itd.), oko 220 milijuna čini univerzalna usluga. Koriste je navodno između 30 i 40 posto banke, osiguravatelji i kartičari, koji nisu u sustavu PDV-a.

Njima se isporučuje oko 100 milijuna pošiljaka, što je prema HAKOM-u oko 800 milijuna kuna godišnje. No, privatni operateri su po zakonu u nepovoljnijem položaju jer ako uslugu pružaju velikim klijentima, njima je ona skuplja za 25 posto, koliko iznosi PDV. "U prosincu smo za 25 posto nepovoljniji, a u siječnju 2013. za 30 posto jer je za privatne operatere predviđen i trošak naknade u kompenzacijski fond, pet posto od prihoda od univerzalne usluge. Kakva je to liberalicija i slobodno tržište?!", zgrožen je Velimirović. Breglec upozorava na to da će Europska komisija sigurno budno motriti je li posrijedi protekcionizam ili vladaju fer uvjeti za sve. "Ide li Hrvatska u tom smjeru, vidjet će se već u ožujku, u sljedećem monitoring izvješću", ističe. Što se tiče utjecaja zakona u cjelini, napominje, izuzme li se spomenuta dvojba,  uz njegovu dosljednu primjenu tržište će i te kako živnuti. "CityEx se dugo pripremao za ovaj trenutak. Tržištu ćemo ponuditi uslugu visoke kvalitete uz znatno niže cijene", optimističan je Breglec.