Hrvatski su poduzetnici u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili ukupnu bruto dobit, odnosno višak prihoda nad rashodima, od 25,1 milijarde kuna, što je za 5,6 posto manje u odnosu na bruto dobit iz devetomjesečnog poslovanja u 2011. godini, pokazuju podaci Financijske agencije. U svim je županijama ostvarena bruto dobit, odnosno ukupni prihodi bili su veći od ukupnih rashoda, i to od 56 milijuna kuna u Šibensko-kninskoj županiji do 9,5 milijardi kuna u Gradu Zagrebu.

Pritom je u 10 županija bruto dobit povećana, a u 11 smanjena. Najviše je bruto dobit porasla u Zadarskoj županiji (s 12 milijuna kuna u prvih devet mjeseci 2011. godine, na 385 milijuna u prvih devet mjeseci ove godine godine), a najbolje rezultate imali su poduzetnici Sisačko-moslavačke županije, 745 milijuna kuna bruto dobiti, u odnosu na 479 milijuna kuna bruto gubitka u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci.

S druge su pak strane poduzetnici Šibensko-kninske županije u prvih su devet mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje smanjili bruto dobit za 50,6 posto. Iz Fine napominju kako je velika bruto dobit poduzetnika Splitsko-dalmatinske (od 5,4 milijarde kuna) i Primorsko-goranske županije (od 2,5 milijardi kuna) velikim dijelom rezultat izvanrednih prihoda brodogradilišta iz državnog programa sanacije brodogradnje (3. maj, Brodosplit i Brodotrogir).

Jedna od karakteristika gospodarstva Hrvatske, ističu z Fine, velika je razlika u razvijenosti pojedinih regija/županija. I dalje je dominantna uloga Grada Zagreba, zatim slijede Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka i Osječko-baranjska županija, a na začelju su Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska županija.